Problemi u gastroenterološkom području vrlo su čest razlog odlaska doktoru, a još češće bolesnici pomoć za svoje želučane probleme traže u apotekama. Uglavnom ih opisuju kao žgaravicu, bol u gornjem dijelu abdomena, nadimanje, podrigivanje i vraćanje sadržaja hrane iz jednjaka (regurgitacija), a mogući su, rijetko, i opasniji simptomi kao što su gubitak apetita, mučnina, povraćanje, tamna stolica ili krv u stolici.
Oprez kod želučanih tegoba: koja su pravila prehrane
Terminom „žgaravica“ bolesnici opisuju osjećaj žarenja, goruću retrosternalnu bol nastalu zbog izlaganja sluznice jednjaka solnoj kiselini. Skup opisanih simptoma može značiti postojanje neke bolesti: peptički ulkus, bolest gastroezofagealnog refluksa (GERB), sindrom iritabilnog crijeva te upalnu bolest crijeva ili karcinom gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta ili crijeva.
Samoliječenje povremenih tegoba
Kod nekih od navedenih tegoba moguće je primijeniti samoliječenje, prije svega primjenom nekoliko nemedikamentoznih mjera:
- u pretilih bolesnika to je redukcija težine,
- prestanak pušenja,
- izbjegavanje neke hrane (npr. agrumi, gazirana pića, masna hrana, čokolada, kavžfa, alkohol, jaki začini…),
- treba jesti polako i opušteno, manje obroke, dobro prožvakati,
- izbjegavati ležanje iza jela ili ležati na podignutom uzglavlju,
- također je uputno izbjegavati usku odjeću, kasnovečernje obroke i stres.
Posljedice infekcije bakterijom H. pylori
U slučaju da su problemi učestali i ozbiljni te ako se ponavljaju, potrebno je uputiti se na pretrage. Do otkrića bakterije Helicobacter pylori prije tridesetak godina, smatralo se da su nepravilna prehrana, stres i loše životne navike glavni uzroci peptičkog ulkusa. Bolesnici su se liječili različitim lijekovima koji su samo ublažavali simptome, ali nisu dovodili do izlječenja.
Ulkusi dvanaesterca i želuca mogu biti uzrokovani i uzimanjem lijekova, uglavnom tzv. nesteroidnih protuupalnih lijekova koji se učestalo koriste protiv bolova. Međutim, danas se zna da su gotovo svi ulkusi dvanaesterca te većina želučanih ulkusa koji nisu povezani s uzimanjem lijekova, uzrokovani infekcijom s Helicobacter pylori (HP).
Način prijenosa bakterije HP još nije do kraja istražen, no statistički podaci pokazuju da će se:
- kod 90 do 100% bolesnika razviti gastritis (upala želučane sluznice),
- kod 20% ulkus, a
- kod 1% rak želuca.
Postavljanje dijagnoze
Dijagnostički postupci za otkrivanje HP infekcije mogu biti invazivni, odnosno ciljano uzimanje uzoraka tokom endoskopskog pregleda (gastroskopije), a postoji i nekoliko vrsta neinvazivnih metoda: ureja-izdisajni test, rjeđe pregled krvi ili sline ili pregled stolice. O izboru dijagnostičkog postupka doktorr će odlučiti ovisno o intenzitetu simptoma i dobi bolesnika. Danas se stručnjaci razilaze po pitanju toga je li potrebno tražiti HP infekciju u svim slučajevima kada se bolesnik žali na simptome.
Specijalistička gastroenterološka obrada te endoskopski pregled jednjaka i želuca preporučuju se za grupu pacijenata starijih od 45 godina i za sve kod kojih su prisutni „alarmantni simptomi“ neovisno o njihovoj dobi.
Pod „alarmantnim simptomima“ se podrazumijevaju:
- jaki bolovi,
- znaci krvarenja (povraćanje, crna stolica),
- anemija,
- jako povraćanje,
- nagli gubitak težine,
- otežano i bolno gutanje hrane i drugi.
Kod koga se i kako liječi infekcija H. pylori?
U slučaju pozitivnog nalaza doktor će donijeti odluku o potrebi liječenja, kao i o izboru lijekova.
Evropske preporuke za liječenje su za sve HP pozitivne s ulkusom, a posebno one koji su iz tih ulkusa krvarili te za one kod kojih je nađen hronični gastritis teškog stupnja, zbog moguće opasnosti od malignih promjena.
Eradikacija (uništenje) bakterije H. pylori se provodi ublažavanjem lučenja želučane kiseline u kombinaciji s antibioticima, a liječenje traje sedam dana.
Pruzeto sa https://www.adiva.hr/
