Koža svakog čovjeka ima jedinstven reljef kakav niko drugi nema. Zbog ove osobine otisak kažiprsta desne ruke koristi se za identifikaciju u kriminalistici.
Vrhovi prstiju, odnosno jagodice, najosjetljiviji su dijelovi kože jer sadrže mnogo nervnih vlakana, dok je na nadražaje najmanje osjetljiva koža leđa.
Koliko je koža važna, svjedoči i činjenica da se bebi po rođenju, osim rada srca, mišića, toga kako diše i kakvi su joj refleksi, ocjenjuje i koža. Tek da se zna, kvalitet kože se nasljeđuje od oba roditelja.
Funkcije kože
Uloga kože u našem životu je mnogostruka. Ne samo da nas štiti tako što ne dopušta da u naše tijelo prodru mikroorganizmi, voda i prljavština, ima važnu ulogu u regulisanju tjelesne temperature i primanju čulnih nadražaja. Preko nje osjećamo pritisak, bol, dodir, toplotu, hladnoću....
Osim toga koža sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature kroz nekoliko mehanizama, podizanjem dlaka (naježiti se), znojenjem, širenjem i sužavanjem krvnih žila.
Koža nas istovremeno odjeljuje od okoline, ali nas i spaja s njom omogućujući svojim osjetnim tjelešcima i živčanim završetcima da dodirnemo i osjetimo svijet oko nas.
Koža služi i kao skladište masti i vode a osim toga u koži nastaje uz sunčevo svjetlo- UV zračenje i vitamin D.
Koža svakako ima i estetsku ulogu, posebno kod djevojaka i žena.
Kavkaski tip
Boja kože, zavisi od cirkulacije i dvije vrste pigmenta melanina. Prema količini melanina, sve bijele kože su podijeljene u četiri grupe, a na našem području najčešći je drugi fototip, tzv. kavkaski tip. Njegove glavne karakteristike su da je veoma osjetljiv na sunčevo zračenje, može da pocrni, ali može i da izgori.
Žlijezde teške kao bubreg
Nokti i dlake prirodni su dodaci kože. Cijela koža, osim dlanova i tabana, pokrivena je dlakama. Čovjek prosječno ima oko pet miliona dlaka, najviše na glavi, oko 100.000. Gustina dlaka je različita na pojedinim dijelovima tijela i kreće se između 40 i 800 dlaka po centimetru kvadratnom.
Lojne žlijezde u koži vezane su za folikul dlaka, a najveće su na nosu i oko nosa. Za razliku od ovih žlijezda kojih nema na dlanovima i tabanima, znojnih je najviše upravo na ovim dijelovima, kao i u predjelu pazuha. Ukupno oko tri miliona. Teške su oko 100 grama, otprilike kao jedan bubreg, i u normalnim okolnostima za dan izluče oko litar tečnosti.
I dlake i nokti su mrtvo tkivo, pa nas zato ne bole dok ih siječemo, odnosno šišamo. Rastu iz korijena dokle god je čovjek živ.
Danju stres uvečer svrab
Korijen nastanka površinskog sloja kože isti je kao i kod mozga. Upravo tu je i objašnjenje zašto mnoge kožne bolesti nastaju kao posljedica stresa i zašto se svjesni i nesvjesni događaji u mozgu odražavaju na koži u vidu različitih tegoba.
Najčešća od njih je svrab, odnosno češanje. Veoma pouzdan znak da je svrab posljedica stresa i napetosti jeste kada se on dešava uvečer i pred spavanje. U to doba, kora mozga više nije aktivna kao tokom dana, kada kontroliše naše ponašanje.
Svjesni dio mozga uvečer je manje aktivan, kontrola popušta i zato kreće češanje.
Zašto samo rijetki muškarci imaju celulit
Razlika u građi između ženske i muške kože ide na isključivu štetu žena. To potvrđuje činjenica da samo žene imaju celulit, dok su muškarci sa ovim problemom prava rijetkost.
Zašto je tako?
– Donji sloj kože sastoji se od masnog tkiva i vezivnih vlakana koja kod žena stoje vertikalno.
Za razliku od njih, kod muškaraca su vezivna vlakna paralelna s mišićnim vlaknima, zbog čega ne dolazi do limfnog edema i posljedičnog nagomilavanja tečnosti.
KOŽA SE SASTOJI OD TRI OSNOVNA SLOJA:
Epidermis
Naziv dolazi od grčkog epi- iznad a nalazi se iznad svih ostalih slojeva kože. Taj sloj je u direktnom dodiru sa vanjskim svijetom. Zadaća je ovog sloja kože da bude vodonepropusan te ga čini više slojeva skvamoznog epitela sa bazalnim slojem na granici sa dermisom.
U epidermisu nema krvnih žila a stanice se hrane difuzijom iz donjih slijeva kože. Stanice najgornjeg sloja epidermisa se neprestano ljušte.
Ovaj sloj kože ima funkciju zadržavanja vode u tijelo, spriječavanja ulaska vode u tijelo ovim putem, zaštita od infekcija i različitih štetnih vanjskih utjecaja (kemikalija i sl).
Dermis
Ispod epidermisa se nalazi sloj kože građen od vezivnog tkiva. U tom sloju kože se nalaze mnoga osjetilna tjelešca (mehanoreceptori, živčani završetci) kojima primamo osjete dodira i topline. U ovom se sloju također nalaze i folikuli dlaka, žlijezde znojnice i lojnice, limfne i krvne žile. Bazalnim slojem stanica je povezan sa potkožnim slojem masnog i vezivnog tkiva.
Subkutis
Potkožno masno tkivo i nešto veziva čine ovaj sloj tkiva koji zapravo nije dio kože ali povezuje kožu sa mišićima i kostima koji se nalaze ispod ovog sloja. Količina masnog tkiva u ovom sloju ovisi o genetskim faktorima, kulturi i načinu prehrane i života.
(NajDoktor/zena.blic.rs)
