S tim u vezi, u okviru zajedničkog projekta Svjetske banke "Osnovno zdravstvo" i Federalnog ministarstva zdravstva na razvoju kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite, 2005. godine ustanovljena je Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH (AKAZ).
U razgovoru za portal NajDoktor.ba prvi čovjek AKAZ-a dr. Ahmed Novo otkriva u kojoj mjeri je sistem zdravstva spreman na reforme, postoje li otpori promjenama i sa kojim izazovima bi se BiH mogla susresti na putu provođenja reformi. Između ostalog, najavljuje da će AKAZ i u ovoj godini intenzivno raditi na certifikaciji zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH.
NajDoktor.ba: Iza nas su treći Dani kvaliteta u zdravstvu u FBiH održani u organizaciji AKAZ-a. Koji su to problemi zdravstvene zaštite u FBiH najčešći, a koje ste u proteklom periodu rada identifikovali?
NOVO: Poboljšanje kvaliteta u većini zemalja ima glavnu ulogu u reformi zdravstvenih sistema i pružanja usluga. Sve zemlje suočavaju se sa izazovima da sa raspoloživim resursima osiguraju pristup, pravičnost, sigurnost i učešće pacijenata, i da razvijaju vještine, tehnologiju i medicinu na bazi dokaza.
Kako to navode ugledni eksperti Svjetske zdravstvene organizacije dr. CD Shaw i dr. Y. Kalo, a vidjet ćete da većina navoda važi i za Federaciju BiH, glavni razlozi za implementaciju strategija osiguranja kvaliteta koje navode članice Evropske unije i druge zemlje su, između ostalih, nesigurni zdravstveni sistemi, zatim neprihvatljivi nivoi varijacija izvršenja, prakse i ishoda, tu su i neučinkovite ili neefikasne tehnologije zdravstvene zaštite i/ili pružanje usluga, nedopustivo trošenje iz slabog kvaliteta, nezadovoljstvo korisnika, nejednak pristup zdravstvenim službama, liste čekanja..
NajDoktor.ba: Kakav je kvalitet u zdravstvenim ustanovama u FBiH i šta je prema ocjeni AKAZ-a u ovom trenutku možda najvažnije ili nepohodno promijeniti?
NOVO: Ne postoji konsenzus o definiciji kvaliteta, ili kako bi trebalo mjeriti kvalitet. Odnosno da li će se mjeriti u sveukupnim zdravstvenim sistemima, ili populaciji ili pojedinačnoj zdravstvenoj zaštiti. Različite kulture imaju različite vrijednosti i prioritete, za neke "dobro" znači osiguranje osoblja i ustanova, za druge pravičnost i samilost, a za pojedine kulture to su optimalni klinički ishodi. Izazov za svaku zemlju je da prizna različita očekivanja i spoji ih u jedan balansiran zdravstveni sistem koji odgovara potrebama.
Misija Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu je da kontinuirano poboljšava kvalitet zdravstvenih usluga kroz razvoj, primjenu i mjerenje standarda i kliničkih vodilja u cilju akreditacije i promocije aktivnosti za poboljšanje kvaliteta. Temelji se na principima i vrijednostima reformi preuzetih iz Ljubljanske povelje. Misija je vođena vrijednostima kao što su dignitet ljudi, pravičan pristup, zdravstvena zaštita za sve i profesionalna etika, dobrovoljno sudjelovanje, neovisnost i povjerljivost.
Također, motivirana je da poboljša kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite uz pomoć standarda, samoocjene i kolegijalnog pregleda za poboljšanje zdravstvene zaštite cijelog stanovništva. AKAZ je fokusiran na korisnike zaštite što znači da prava i potrebe pojedinih korisnika treba da imaju središnje mjesto u procesu akreditacije.
NajDoktor.ba: BiH ima priznate medicinske stručnjake. Šta biste kao prvi čovjek AKAZ-a izdvojili kao najbolji segment u zdravstvenoj zaštiti u FBiH, a koji je možda nedovoljno prepoznat ili cijenjen?
NOVO: Slažem se da Bosna i Hercegovina ima priznate medicinske stručnjake i to jeste upravo najbolji segment u zdravstvenoj zaštiti, kako doktori, tako i medicinske sestre, tehničari kao i drugi zdravstveni profesionalci. Nismo bogata zemlja i vjerovatno nikada nećemo moći imati privredu kao što je to njemačka ili zdravstveni sistem koji ima Švedska. Zbog toga trebamo čuvati to što imamo, a ljudski resursi su naš najvrijedniji potencijal. Bojim se da jednog dana kada budemo i formalno dio Evropske unije značajan broj zdravstvenih djelatnika će biti u iskušenju da ode raditi u bogatije zemlje, a Bosna i Hercegovina mora imati rješenje da odgovori na ovaj izazov.
NajDoktor.ba: Nazvali ste 2016. 'Godinom certifikacije'. Kakvi su planovi AKAZ-a u ovoj godini?
NOVO: U proteklom periodu je jako puno urađeno! Naročito su naše aktivnosti intezivirane u posljednje dvije godine. Kroz obrazovne programe AKAZ-a prošlo je skoro 4.000 zdravstvenih profesionalaca u FBiH. Realiziramo aktivnosti u svim kantonima na svim nivoima zdravstvene zaštite. Skoro sve zdravstvene ustanove su imenovale komisije za kvalitet i koordinatora kvaliteta, preko 85 posto domova zdravlja učestvuje u procesu kliničke revizije za dijabetes melitus i značajan broj zdravstvenih ustanova izvijestio je AKAZ u vezi indikatora izvedbe. U ovom trenutku imamo značajan broj zdravstvenih ustanova koje će vrlo skoro biti spremne za vanjsku ocjenu u svrhu akreditacije odnosno certifikacije.
Ovaj polet i energija koju vidim u zadnje vrijeme daje mi nadu da ćemo u narednom periodu biti još bolji i uspješniji, a za dobrobiti, prije svega, pacijenata i zdravstvenih profesionalca. Nezahvalno je govoriti o brojkama, ali ukupan broj certificiranih ustanova u 2016. godini bi trebao biti znatno veći.
NajDoktor.ba: Najavili ste da će javne zdravstvene ustanove kojima su dodijeljene akreditacije i certifikacije imati istaknute naljepnice kako bi korisnici znali da se radi o ustanovi koja zadovoljava standarde kvaliteta i sigurnosti. O kakvim je naljepnicama riječ?
NOVO: U nizu postignuća Agencije izdvajam proces certifikacije i akreditacije koji predstavlja samu suštinu rada AKAZ-a. U dijelu programa trećih Dana kvaliteta u zdravstvu u FBiH 2015. godine, našeg simpozija koje organiziramo za koordinatore kvaliteta i menadžere zdravstvenih ustanova, koji je bio posvećen dodjeli priznanja, predstavili smo i grafičko rješenje naljepnica. One će krasiti zdravstvene ustanove i apoteke, koje su uspješno prošle kvalifikatornu fazu uspostave sistema sigurnosti odnosno kvaliteta.
Naljepnica "Q" za kvalitet počinje biti prepoznatljivi znak koji će korisnicima zdravstvenih usluga jasno odaslati poruku da je nositelj ovog znaka ustanova koja ima dokaz o izvršenom pregledu i utvrđenoj uspostavi sistema sigurnosti i kvaliteta u skladu sa pozitivnim propisima.
NajDoktor.ba: Koliko je ustanova do sada prošlo proces akreditacije i certifikacije i šta to u konačnici znači za krajnje korisnike, odnosno pacijente?
NOVO: Vidite, u suštini mnogo je važniji sam proces poboljšanja kvaliteta nego sama akreditacija ili certifikacija. Akreditacija odnosno certifikacija su samo formalni znaci priznanja da je zdravstvena ustanova uspješno zaokružila jednu fazu i da počinje drugu, ali sada sa stepenice više. Obaveza svih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH je da uspostave sistem kvaliteta i može se reći da u ovom trenutku skoro da i nema ustanove u zdravstvenom sistemu da nije to i uradila. Nisu svi na istom nivou, međutim generalno možemo reći da vidljiv napredak postoji.
Što se tiče ocijenjenih ustanova, akreditiranih u potpunosti sa svim službama, imamo jedan dom zdravlja, a to je Dom zdravlja Gračanica i jednu specijaliziranu bolnicu - Psihijatrijsku bolnicu Kantona Sarajevo. Nadalje, tu je i 20 akreditiranih centara za mentalno zdravlje, 15 bolnica odnosno porodilišta je dobilo fokusiranu akreditaciju kao bolnice prijatelji beba na osnovu standarda, preporuka UNICEF-a i SZO-a, koji promoviraju dojenje, 132 certificirane ambulante u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i 17 apoteka. Više od 20 domova zdravlja i drugih zdravstvenih ustanova je intezivno uključeno u AKAZ-ov program facilitacije. Ovi podaci su javno dostupni preko našeg Registra akreditiranih/certificiranih ustanova koji se nalazi na web stranici Agencije.
NajDoktor.ba: Često se nažalost govori o korupciji u zdravstvu. Da li u standardima koji se trenutno primjenjuju postoji definisan i dio vezan za prijavljivanje korupcije. Da li se eventualne pritužbe pacijenata obrađuju i na koji način?
NOVO: Mi, uposlenici AKAZ-a smo prije dvije godine održali tematski vanredni sastanak na kojem smo se upoznali sa aktivnostima vezanim za problem korupcije u Bosni i Hercegovini, odnosno javnim ustanovama Federacije BiH, a poglavito zdravstvenim ustanovama. Nakon upoznavanja sa pravnim okvirom regulacije problema tj. ključnih državnih i federalnih dokumenata koji se odnose na prevenciju i zaštitu od korupcije, uposlenici AKAZ-a su usvojili "Deklaraciju o provedbi antikorupcijskih aktivnosti".
Deklaracija ima za cilj jasno isticanje opredjeljenja o ovoj negativnoj društvenoj pojavi te o mjerama koje je moguće poduzeti u AKAZ-u do uspostave predviđenih odjela i dodjele nadležnosti i odgovornosti budućim nosiocima. Dokument je dostavljen Federalnom ministarstvu zdravstva i objavljen na službenoj internet stranici AKAZ-a.
Zatim, djelujući u skladu sa "Akcionim planom Vlade za sprovedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2009.-2014." u naše smo standarde ugradili preporuke tako da u standardima za porodičnu medicinu, stoji obavezni kriterij br. 6.1.9 koji kaže: Tim porodične/obiteljske medicine posjeduje sistem za prijavu korupcije (papirne obrasce, softver) što je navedeno i u informativnim lecima i brošurama. Prijava korupcije može biti od strane pacijenata kao i od strane osoblja. Također, dužnost zdravstvene ustanove je da ima uspostavljen sistem koji rješava prigovore pacijenata. Sistem nije samo sandučić u koji pacijenti ubacujuju svoje pritužbe, jer ovlašteni ocjenjivači AKAZ-a provjeravaju na koji način su ti prigovori analizirani i koje su akcije poduzete na osnovu tih analiza kako se te situacije više ne bi ponavljale.
NajDoktor.ba: Najavili ste početak edukacije o uspostavljanju standarda sigurnosti za privatne zdravstvene ustanove u Federaciji BiH? Šta to u praksi znači za privatne zdravstvene ustanove i da li je to obavezna procedura koju moraju proći?
NOVO: Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH i članu 55. sve zdravstvene ustanove, bez obzira na oblik svojine, dužne su uspostaviti sistem sigurnosti na temelju standarda koje propisuje AKAZ. Sigurnost je ključni faktor kvaliteta u svakoj zdravstvenoj ustanovi. Agencija započinje sa edukacijom osoblja zaposlenog u privatnim zdravstvenim ustanovama/ordinacijama, kako bi bili u mogućnosti da započnu proces uspostavljanja sistema sigurnosti i kvaliteta u svojim ustanovama.
Program AKAZ-ove edukacije sadrži deset edukativnih modula u trajanju od dva i po mjeseca što uključuje teoretski dio, ali i praktične vježbe u cilju da učesnici edukacije budu u potpunosti pripremljeni za nesmetano obavljanje zadataka, koji ih očekuju u procesu uspostavljanja sistema sigurnosti i kvaliteta.
Edukacija nije obavezna, ali je neophodna za uspješno uspostavljanje sistema sigurnosti i kvaliteta, odnosno teško je očekivati od zdravstvenih ustanova da bez prethodno obučenog kadra pristupe zadovoljenju standarda sigurnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga i pribavljanju certifikata, odnosno akreditacije. U zavisnosti od veličine, privatne zdravstvene ustanove će kandidirati određeni broj učesnika edukacije. Početak edukacije je planiran u martu ove godine.
NajDoktor.ba: Agencija je glavni federalni centar za razvoj standarda, ključni ste nosilac u procesu reformi u zdravstvu na putu pristupanja EU. Često čujemo najave da su reforme bolne, ali nepohodne. Da li će takve biti i u zdravstvu?
NOVO: U procesu približavanju Evropskoj uniji, koji zdušno podržava velika većina građana Bosne i Hercegovine potrebno je ispuniti određene zahtjeve. Evropski standardi u oblasti zdravstva su velikim dijelom u nadleženosti AKAZ-a tako da mi uposlenici Agencije bilježimo značajan porast interesovanja zdravstvenih djelatnika. Rad na poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite je veoma težak i zahtjevan posao i otpori koji su postojali od prije desetak godina već su u mnogome ublaženi. Otpora promjenama će biti i dalje. Međutim, vjerujem, ali imam i relevantne pokazatelje da je svijest zdravstvenih profesionalaca sazrela tako da mi ovo moramo da uradimo i to za dobrobit svih aktera u sistemu zdravstvene zaštite, a najviše pacijenata i zdravstvenih radnika.
NajDoktor.ba: Postoje li generalno otpori u zdravstvenim ustanovama na promjene koje se uvode i standarde koje im propisujete?
NOVO: Cjelokupno osoblje je odgovorno za kvalitet i sigurnost zdravstvenih usluga, a učinkovita koordinacija potrebna je unutar i između medicinskih odjela, odnosno službi, i odjela za podršku – na lokalnom, kantonalnom i federalnom nivou i između profesionalnih disciplina.
Na temelju Zakona, svaka zdravstvena ustanova dužna je osnovati komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i imenovati koordinatora za kvalitet. Također se preporučuje da veće zdravstvene organizacije na primjer klinički centri, veće bolnice i domovi zdravlja, tamo gdje je to moguće, osnuju posebnu radnu jedinicu za kvalitet.
Iskustva pokazuju da su za (ne)uspjeh kritični nedovoljna podrška generalnog direktora ustanove i menadžmenta, nedostatak vremena i stimulacija, zatim nedovoljno motivirano osoblje, slabo planiranje i upravljanje projektom, propuštanje da se osobe formalno imenuju i neprihvatanje odgovornosti u situaciji kad ne postoje sankcije.
Menadžment zdravstvenih ustanova u skladu sa članom 9. Zakona treba da osigura stimulacije na plaću i druge vrste stimulacije poput pohvale, slobodnih dana, plaćenih odlazaka na konferencije.. za sve zaposlenike koji predano rade na unapređenju kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Te aktivnosti trebaju da prate zavodi zdravstvenog osiguranja, koji faktički drže u svojim rukama ključ za poboljšanje kvaliteta.
(NajDoktor.ba)
Slični članci
