Velike investicijske kuće u martu su u pismu pozvale velike restoranske lance da utvrde rokove za prestanak korištenja antibiotika u hrani koju koriste u svojoj proizvodnji.
Taj korak uslijedio je nakon upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se svijet kreće prema postantibiotskom razdoblju u kojem se mnoge infekcije više neće moći liječiti zbog prekomjerne upotrebe antibiotika.
"Osamdeset posto antibiotika koji se koriste u SAD-u daje se stoki", objavilo je udruženje investitora dodajući da izbjegavanje suprotstavljanja neodgovornom trošenju antibiotika ugrožava kako zdravlje tako i profite.
"Te velike prehrambene firme ključni su dio naših penzionih i štednih fondova pa se radi o razumnom upravljanju rizicima kada tražimo da iznesu plan rješavanja toga pitanja", kazao je Jeremy Coller, vodeći stručnjak u investicijskoj kući Coller Capital.
"Svijet se mijenja, propisi o upotrebi antibiotika postrožit će se a potrošači se okreću od hrane proizvedene u tvorničkim farmama. Kao upravitelji tih prehrambenih firmi i odgovorni ulagači želimo zaštiti i ljudsko zdravlje i vrijednost dioničkih udjela".
Prema udruženju investitora infekcije koje se ne mogu više liječiti zbog otpornosti na raspoložive antibiotike rezultirat će gubicima od sto milijardi dolara u svijetu do 2050.
Većina zemalja bez plana
Većina antibiotika koji se konzumiraju u Evropskoj uniji napravljena je također za životinje na farmama - cilj im je da brže i jeftinije proizvedu meso.
Da je sve veći broj bolesti otpornih na lijekove, što bi moglo da dovede do lošeg scenarija, i ranije je upozoravala Dame Sally Davies, jedna od ključnih osoba zaduženih za zdravstvo u Velikoj Britaniji.
Davies smatra da postoji rizik od toga da će za 20 godina mladi ljudi koji se podvrgnu nekoj operaciji umirati od banalnih infekcija pošto čovječanstvo više neće imati antibiotike koji su efikasni. Po njenim riječima već sada postoje lijekovi koji su neefikasni.
Razvijanje novih antibiotika dugo je i skupo, tako da se farmaceutska industrija fokusirala na druga polja medicine.
"Apelujem na doktore i pacijente da razmisle o tome koje lijekove traže i koje lijekove prepisuju. Bakterije se adaptiraju i pronalaze načine da prežive efekte antibiotika što vremenom dovodi do njihove otpornosti na postojeće lijekove. Što više koristimo antibiotike, to je sve veći broj bakterija koje postaju otporne", izjavila je Davies.
Prema riječima ove britanske profesorice medicine, koja svako malo organizira javna pojavljivanja na kojima upozorava da će i najobičnija operacija kuka ili slijepog crijeva postati opasne po život, za ovu globalnu prijetnju treba naći rješenje u najkraćem mogućem roku.
Jedan od najvećih zdravstvenih izazova 21. stoljeća
Sve veća otpornost na antibiotike predstavlja "iznimno veliku opasnost za globalno zdravlje u svijetu", upozorila je i glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije Margaret Chan, tokom iznošenja rezultata prve ankete provedene krajem 2015. među stanovništvom 12 zemalja o ovom problemu.
Otpornost na antibiotike dosegnula je "izrazito opasan nivo u svim dijelovima svijeta", upozorila je Chan, dodavši da svako u nekom trenutku u nekom dijelu svijeta može biti zaražen bakterijom otpornom na poznate lijekove.
Rezistentnost na antibiotike ili antibiorezistencija razvija se kada određena bakterija mutira i postane u tolikoj mjeri tvrdokorna, odnosno otporna na sve antibiotike koji se koriste u liječenju neke zaraze, da je nijedan od njih ne uspijeva učinkovito uništiti, stoji u objašnjenju WHO-a.
Takav je trend povezan s prečestim uzimanjem antibiotika ili njihovom pogrešnom upotrebom, također stoji u saopćenju.
No gotovo polovina ispitanika koji su učestvovali u anketi koju ju je WHO proveo u 12 zemalja, tačnije njih 44 posto, pogrešno vjeruje da se otpornost na antibiotike razvija samo kod osoba koje zloupotrebljavaju uzimanje te vrste lijekova. Dvije trećine ispitanih smatra da pacijenti koji antibiotike uzimaju isključivo kada im ih propiše liječnik nisu ni u kakvoj opasnosti od spomenutih vrsta zaraze.
"Bilo ko u bilo kojem trenutku u bilo kojoj zemlji svijeta može se zaraziti bakterijom otpornom na antibiotike", naveli su iz WHO-a.
WHO je izrazio žaljenje zbog toga što zdravstvene službe u svijetu ne čine dovoljno kada je posrijedi zloupotreba antibiotika, što pogoduje njihovoj sve većoj otpornosti i rezultira smrtnim ishodima i u slučajevima kada se radi o izlječivim bolestima.
"Jedan od najvećih zdravstvenih izazova 21. stoljeća bit će globalna promjena u ponašanju i stajalištu pojedinaca i društva" kada je o ovom problemu riječ, kazala je dr. Keiji Fukuda, posebna predstavnica glavne direktorice WHO-a za antimikrobsku otpornost.
Da bi se to postiglo, WHO namjerava educirati pojedince i društvo, podastrijeti im tačne informacije te ih potaknuti na promjenu razmišljanja o ovom pitanju.
Anketa Svjetske zdravstvene organizacije pokazala je i da tri četvrtine ispitanika vjeruje da se otpornost na antibiotike razvija kada na njih postane otporan organizam, no WHO upozorava da na antibiotike postaju otporne bakterije, a ne ljudska bića ili životinje. Njihovo širenje, koje sve češće izmiče kontroli, uzrok je teško izlječivih infekcija.
(NajDoktor.ba/Agencije)
Slični članci
