_1.jpg)
U nastavku donosimo odgovore na pitanja šta je gluten, kako prepoznati alergiju na gluten, koji su simptomi i na koji zapravo način gluten može naštetiti ljudskom organizmu. Stručno mišljenje i korisne savjete u vezi glutena za NajDoktor.ba dala je dr. Aldijana Nezirović-Bucalo, specijalista urgentne medicine iz Poliklinike "Dr. Al-Tawil".
Prema riječima dr. Nezirović - Bucalo ovo su najčešći simptomi:
1. Disfunkcionalna probava
Neće sve osobe koju su alergične na gluten, osjećati ovaj simptom, ali je ovo definitivno jedan od najuobičajenijih simptoma. Možda ćete primijetiti da često patite od proljeva, zatvora, žgaravice, bolova u trbuhu, nadutosti i plinova. Ako imate ove simptome, to ne mora značiti da patite od alergije na gluten. Slični simptomi se javljaju i kod alergije na laktozu.
2. Osip
Osobe koje su alergične na gluten imaju veći rizik od nastanka različitih vrsta osipa. Jedan od najpoznatijih osipa je dermatitis herpetiformis koji se javlja kod 25 % osoba koje pate od alergije na gluten. Dva druga oblika osipa keratoza pilaris "pileća koža" i hronična urtikarija se također češće javljaju kod osoba koje pate od alergije na gluten.
3. Manjak koncentracije
Osjećate li se bezvoljno i loše? Jeste li primijetili da niste u stanju odraditi osnovne obaveze do kraja? Možda je to posljedica alergije na gluten.
Poteškoće u koncentraciji i problemi s kratkoročnim pamćenjem su simptomi svih oblika alergija na gluten.
4. Glavobolje
Većina ljudi s vremana na vrijeme vodi borbu s glavoboljama. No, alergija na gluten može uzrokovati učestale glavobolje. Jedno istraživanje je pokazalo kako čak 56 posto osoba koje su alergične na gluten pati od kroničnih glavobolja.
5. Depresija i anksioznost
Brojna istraživanja su pokazala povezanost između alergije na gluten i nastanka depresije i anksioznosti. Osobe koje su alergične na gluten često izjavljuju da se osjećaju depresivno i tjeskobno. Djeca mogu biti razdražljiva i nervozna.
6. Poteškoće sa začećem
Postoji jaka povezanost između neplodnosti i alergije na gluten. I muškarci i žene koji su alergični na gluten često vode borbu s neplodnosti. Iako to nije potkrijepljeno konkretnim znanstvenim dokazima, svim znanstvenicima je jasno da postoji povezanost.
ŠTA JE GLUTEN
Gluten je biljni protein, jedan od osnovnih sastojaka pšenice, ječma, raži – žitarica koje su u raznim oblicima i omjerima prisutne u svakodnevnoj prehrani. Bjelančevina gluten se sastoji od dvije frakcije: glutenina i glijadina. Kod pojedinih osoba postoji genetska sklonost ka nepodnošenju glutena, odnosno njegove frakcije glijadina, koja se iskazuje kao glutenska enteropatija.
Gluten je teško varljiv ili nesvarljiv protein za mnoge ljude. Pošto se jako teško vari, gluten može da hrani bakterije u crijevima i da vodi prekomjernom razmnožavanju bakterija. Ovi nus - proizvodi mogu da oštete crijeva i da dovedu do intestinalne propustljivosti. Povećana propustljivost će dopustiti otrovima, bakterijama i nesvarenim djelićima hrane da procure kroz zidove crijeva u krvotok. Kako crijeva postaju propustljiva, tijelo će aktivirti imunitet i počet će da napada proteine.
NEGATIVNO DEJSTVO NA LJUDSKI ORGANIZAM
Gluten ljudskom organizmu može naštetiti na 2 načina: izazivajući alergijsku reakciju (odgovor imunog sistema) ili celijakiju (kada tijelo napada sopstveno tkivo – autoimuna bolest).
Za alergijsku rekaciju zaslužni su proteini žitarica: albumini, globulin, gliadin i gluten. Nakon konzumacije, dolazi do senzibilizacije organizma i proizvodnje antitijela IgE razreda. Svakim sljedećim unosom žitarica (bilo kroz probavni sistem, bilo udisanjem, pa čak i proizvoda koji ih sadrže u tragovima, iz senzibilisanih stanica imunološkog sistema izlaze medijatori upale (histamin i dr.) te izazivaju alergijsku reakciju nekoliko minuta do par sati nakon ulaska antigena u organizam. Alergijska reakcija se najčešće manifestuje svrbežom kože, osipom, crvenilom, oticanjem usana i područja oko očiju, mučninom, povraćanjem, grčevima, sekrecijom i nadraženošću nosne sluznice i astmom ("pekarska astma").
Druga puno ozbiljnija reakcija na gluten (najčešće alfa-glijadin iz pšenice), naziva se celijakija. To je autoimuna bolest koja napada resice tankog crijeva. Ona je često nasljedna.
Prekomjero izlaganje glutenu dovodi do upalnog procesa u tankom crijevu, te organizam pokušava da se odbrani stvarajući antitijela IgA, IgG. Resice tankog crijeva atrofiraju, što vodi slaboj apsorpciji vitalnih nutrijenata (smanjena apsorpcija hranjivih tvari u krvotok) te malnutricija (posljedična podhranjenost).
Bolesti koje prate glutensku enteropatiju su: anemija (nedostatak B12 i folata), adenokarcinomi crijeva i jednjaka, limfomi, osteoporoza, bubrežni kamenci, smanjena plodnost, epileptični napadi (usljed manjka folne kiselin može doći do odlaganja kalcijskih depozita u mozgu što uzrokuje oštećenje živaca), učestale infekcije.
Osim navedenih posljedica glutensku enteropatiju često prate i drugi autoimuni poremećaji kao što su: herpetiformni dermatitis, bolesti štitnjače, dijabetes tip 1, Sjorgenov sindrom, kolagenoze (reumatoidni arthritis, lupus, skleroderma, dermatomiozitis).
POSTAVLJANJE DIJAGNOZA
Premda od pojave prvih, ponekad jedva primjećenih simptoma do otkrića bolesti ponekad prođe i više od 10 godina, vrlo je bitno ustrajati na uspostavljanju prave dijagnoze, kako bi se moglo zaustaviti daljnje propadanje crijeva i omogućiti oporavak sluznice tankog crijeva i time funkcije probavnog sistema.
Postavljanje dijagnoze danas je znatno olakšano upotrebom seroloških testova za dokazivanje anti – gliadinskih antitijela (IgA, IgG), antiendomizijska tijela (IgM), te antitijela na tkivnu transglutaminazu (IgE) koje se mogu očitati sa maksimalno 98 postotnom tačnošću.
Ukoliko nalaz bude pozitivan, sljedeći korak je biopsija crijeva.
TERAPIJA
Jednom kad je postavljena dijagnoza glutenske enteropatije, ona nažalost ostaje doživotna, a terapiju treba započeti odmah.
Terapija je, kao i kod glutenske alergije, isključivo eliminacijska.
NajDoktor.ba
