Kada je riječ o nepoželjnim reakcijama na lijekove, koža je jedan od najčešće pogođenih organa. Liječnici se danas u svojoj praksi sve više suočavaju s problemom medikamentoznih osipa.
Lijekovi uzrokuju osipe na nekoliko načina. Većina osipa izazvanih lijekovima su alergijske reakcije na lijekove. Nakon uzimanja prve (ili bilo koje iduće) doze određenog lijeka, osoba može postati na njega preosjetljiva. Kasniji kontakt s lijekom može otkočiti alergijsku reakciju. Kožni osip se obično pojavi kroz nekoliko minuta, premda ponekad nekoliko sati ili dana kasnije. Drugi alergijski simptomi uključujući curenje iz nosa, suzenje očiju ili astmatski napad, mogu se pojaviti uz osip.
Lijekovi izazivaju osip diektno, a da ne izazovu alergijsku reakciju. Na primjer, kortikosteroidi (lijekovi slični kortizonu) mogu proizvesti akne i uzrokovati tankoću kože, a antikoagulansi (razrijeđivači krvi) mogu prouzrokovati stvaranje podljeva kada se krv cijedi pod kožu.
Neki lijekovi čine kožu posebno osjetljivom na sunčevu svjetlost (fotoosjetljivost). U te lijekove spadaju neki antipsihotički lijekovi, tetraciklin, antibiotici koji sadrže sulfate, klorotiazid i neki umjetni zaslađivači. Koža se ne ospe odmah poslije uzimanja lijeka, ali kasnija izloženost suncu uzrokuje crvena, ponekad svrbljiva mjesta na koži ili sivoplavu mrlju.
Lijekovi mogu uzrokovati gotovo bilo koju vrstu osipa, ali među najvažnijim osipima koji mogu nastati zbog lijekova su urtikarija, toksična epidermalna nekroliza, eritema multiforme, StevensJohnsonov sindrom i eritema nodozum. Osipi izazvani lijekovima razlikuju se po težini, od blagog crvenila s bubuljicama malog područja do ljuštenja čitave kože. Osipi mogu nastati iznenada nakon što osoba uzme lijek, na primjer, urtikarija može nastati nakon što se uzme penicilin) ili mogu zahvatiti kožu satima ili danima nakon uzimanja lijeka.
Svaki lijek koji je osoba uzela je sumnjiv uključujući one kupljene bez recepta, čak su mogući uzroci kapi za oči, kapi za nos i supozitoriji. Ponekad je jedini način da se odredi koji lijek uzrokuje osip je da osoba prestane uzimati sve lijekove osim onih o kojima ovisi život.
Većina reakcija na lijekove nestaje kada se prestane uzimati odgovorni lijek. Kada je kožni osip suh ili svrbi, kortikosteroidnom masti mogu se olakšati simptomi. Premda većina slučajeva urtikarije ubrzo nestane bez liječenja, može se oralno davati antihistaminike ili kortikosteroide, vrlo teški osipi liječe se injekcijom adrenalina ili kortikosteroida.
