Od upale pluća može oboljeti svako, no češće obolijevaju osobe narušenog zdravlja usljed različitih hroničnih bolesti i osobe starije životne dobi. Iako postoje sezonske varijacije s većom učestalošću upale pluća tokom zimskih mjeseci od upale pluća može se oboljeti tokom cijele godine. Upala pluća često se razvija nakon prehlade ili gripe, ali se može razviti i kao potpuno samostalna bolest.
Vrste upale pluća
Ovisno o uzročniku, općoj i specifičnoj otpornosti organizma, kliničkom toku bolesti i lokalizaciji upale u plućnom tkivu, upale pluća dijele se na:
- primarne i sekundarne
- tipične i atipične
- bolničke ili izvanbolničke pneumonije
Primarna i sekundarna upala pluća
Prema mjestu nastanka upale pluća dijelimo na one koje nastaju u općoj populaciji i one koje nastaju u bolničkoj sredini. Ako su uzrokovane izravnom infekcijom različitim mikroorganizmima kod primarno zdravih osoba nazivamo ih primarnim pneumonijama, dok su sekundarne pneumonije one koje nastaju kao komplikacija ranije akutne infekcije gornjih ili srednjih dišnih putova ili kod osoba narušenog zdravlja uslijed kroničnih srčanih, plućnih ili zloćudnih bolesti.
Bakterijska i virusna upala pluća
U kliničkoj podjeli upale pluća dijelimo na bakterijske ili tipične pneumonije i atipične ili virusne pneumonije koje su najčešće uzrokovane respiratornim virusima, obično nakon infekcije gornjih dišnih putova, te se i najčešće pojavljuju u hladnijim zimskim mjesecima nakon gripe.
Bolnička i izvanbolnička pneumonija
Izvanbolničke pneumonije pogađaju osobe u svakodnevnim životnim aktivnostima koji nemaju doticaj sa zdravstvenim ili sličnim ustanovama (stacionari, penzionerski domovi). U 85% slučajeva uzrokovane su bakterijom Streptococcus pneumoniae - tzv. pneumokokom.
Bolničke pneumonije razvijaju se najmanje 48 sati nakon prijema u bolnicu. Bolnička pneumonija može biti izuzetno opasna, osobito za osobe starije životne dobi, malu djecu i bolesnike s hroničnim plućnim bolestima i stanjima oslabljene imunosti.
Koji su uzročnici upale pluća?
Najčešći uzročnici bakterijskih upala pluća su: Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus, Hemophilus influenzae, Pseudomonas aeruginosa, Legionella pneumophila, Moraxella catarrhalis i druge. Virusna upala pluća uzrokovana je najčešće virusima gripe A i B, adenovirusima, virusima parainfluence, respiratornim sincicijski virusima (RSV) te rijetko rinovirusima.
Atipične pneumonije uzrokuje i bakterija Mycoplasma pneumoniae. Mikoplazme obično uzrokuju blagi oblik upale pluća koji se najčešće javlja u obliku epidemija svakih 4 do 6 godina.
Epidemije se obično pojavljuju u jesen, postupno se razvijaju tokom više mjeseci, ponekad sve do proljeća, a pretežno obolijevaju školska djeca i mlađe odrasle osobe. Blaže su kliničke slike, te su najčešće sinonim za tzv. hodajuće upale pluća.
Simptomi upale pluća
Simptomi pneumonije mogu varirati od blagih do veoma teških ovisno o vrsti upale pluća, uzročniku, dobi i zdravstvenom stanju. Najčešći simptomi upale pluća su:
- kašalj
- povišena tjelesna temperatura
- zimica
- tresavica
- otežano disanje
- bol u prsima
Kako se liječi i koliko traje upala pluća?
Liječenje upala pluća ovisi o uzročniku, težini bolesti, zdravstvenom stanju i dobi oboljele osobe. Većina zdravih osoba oporavi se unutar jedne do tri sedmice, većinom se liječenje provodi ambulantno i ne zahtijeva bolničko liječenje naročito kod mlađih zdravih osoba s blagom i srednje teškom kliničkom slikom.
Bakterijske upale pluća liječe se antibioticima, dok se određene vrste virusnih upala pluća liječe antivirusnim lijekovima.
Uz specifično etiološko liječenje upale pluća za brzi i potpuni oporavak preporuča se povećan unos tekućine i odmor. Za ublažavanje kašlja propisuju se lijekovi koji potiču iskašljavanje, te lijekovi za smirivanje kašlja kod suhog nadražajnog kašlja.
