U BiH sve je veći broj parova čija je jedina nada za ostvarivanje potomstva vantjelesna oplodnja. Tim povodom posjetili smo Bahceci centar za ginekologiju, neplodnost i vantjelesnu oplodnju u Sarajevu gdje smo o dijagnostici i liječenju muške neplodnosti razgovarali sa prof.dr. Umitom Goktolgom, specijalistom ginekologije, akušerstva i neplodnosti.
Dr. Goktolgom u razgovoru za NajDoktor.ba, između ostalog, govori i o svim prednostima metode Mikro-TESE, koju na klinici Bahceci od 2002. koriste za procedure ispitivanja sperme, kod muškaraca sa poremećajem proizvodnje sperme.
Procjenjuje se da je 40 posto neplodnosti kod parova prouzrokovano muškim faktorom neplodnosti. Kako se dijagnosticira muška neplodnost?
Prof. dr. Goktolga: Neplodnost je problem s kojim se danas susreće 15 do 17 posto parova. U otprilike 30 do 40 posto slučajeva riječ je o neplodnosti muškaraca, a u 40 do 50 posto slučajeva govorimo o neplodnosti kod žena. Također, kod nešto više od 10 posto ovakvih parova to je zajednički ili neobjašnjiv uzrok neplodnosti.
Inače, prvi korak u dijagnostici muškog faktora neplodnosti je nalaz spermograma. Mi analizom spermograma određujemo volumen sperme, broj i koncentraciju spermatozoida, motilitet odnosno procenat progresivno pokretnih, kao i vitilitet te morfologiju spermatozoida. Istorija bolesti i fizikalni pregled standardne su nam procedure, uključujući ultrazvuk skrotuma te hormonalni status (nivo FSH, LH, prolaktina i testosterona).
Posebno kada govorimo o azospermiji odnosno nepostojanju spermija kao standard u protokol pretraga uključujemo analizu kariograma i Y deleciju. Na osnovu nalaza dolazimo do uzroka neplodnosti muškarca bilo da se radi o oligozoospermiji (smanjenom broju spermatozoida), asthenozoospermiji (njihovoj smanjenoj pokretljivosti) ili poremećaju njihove morfologije odnosno teratozoospermiji. Nalaz spermiograma bez prisutnih spermatozoida je azoospermija, a ona može biti opstruktivna (problem transporta spermatozoida) i neopstruktivna. Tako da važne odluke o tretmanu, bilo medikamentoznom ili operativnom postupku, donosimo na osnovu rezultata spermiograma i hormonalnog statusa.
Od metoda liječenja muške neplodnosti kao vrlo efikasna pokazala se metoda Mikro-TESE. Kada i pod kojim okolnostima neplodnosti odlučujete koristiti ovu metodu?
Prof. dr. Goktolga: Na osnovu provedenih dijagnostičkih procedura, hormonalnog statusa (vrijednost FSH i testosterona) i nalaza spermiograma kada imamo odsustvo spermatozoida, azospermiju ili teratospermiju odlučujemo se za jednu od operativnih procedura za dobijanje spermatozoida. Da preciziram to su: Testikularna Ekstrakcija Sperme (TESE) ili biopsija testisa, spermatozoidi se prikupljaju iz tkiva testisa; Testikularna Punkcija Sperme (TESA) prikupljanje spermatozoida iz testisnog tkiva pomoću igle (aspiracija); Perkutana Epididimalna Punkcija Sperme (PESA) spermatozoidi se prikupljaju iz epididimisa pomoću igle aspiracijom; Mikrohirurška epididimalna Punkcija Sperme, spermatozoidi se prikupljaju iz epididimisa (pasjemena) uz pomoć operacionog mikroskopa (MESE) i Mikro-TESE (Mikrodisekcija TESE) spermatozoidi se prikupljaju direktno iz testisa uz pomoć operativnog mikorskopa.
Obično se Mikro-TESE-a radi kod neopstruktivhin azopermija (jako povišenog FSH kao lošeg prognostičkog parametra uspješnosti procedure) ili nakon neuspješne biopsije testisa TESE/TESA. U nekima slučajevima preoperativno se provodi konzervativni tretman, hormonalna stimulacija (antiestrogena th, rFSH, testosteron, antioksidansi) u trajanju tri do šest mjeseci prije operativnog tretmana Mikro-TESE, jer navedena terapija omogućava povećanje stope uspješnosti operativne procedure.
O kakvoj je konkretno vrsti operativnog zahvata riječ i kako se izvodi Mikro-TESE?
Prof. dr. Goktolga: Na našoj klinici od 2002. godine koristimo Mikro-TESE metodu za procedure ispitivanja sperme kod muškaraca sa poremećajem proizvodnje sperme azospermijom. Ovom metodom se pod operacionim mikroskopom ispituju testisi i epididimis. Operativni mikroskop omogućava nam 20 do 25 puta uvećanje i prikazivanje testikulatnih struktura odnosno sjemenih kanalića u kojima se stvaraju spermatozoidi, kao i prikazivanje zone testisa u kojima je očuvana spermiogeneza te moguće uzimanje uzoraka tkiva i izdvajanje spermatozoida.
Posljedično, ova metoda ima veću vjerovatnoću uspjeha nego ostale navedene metode. Kod mikrohirurške metode, rizik od gubitka tkiva je 70 puta manji nego kod višestruke biopsije. Ovo znači operaciju sa najmanje štete po testise i minimalan utjecaj na lučenje testosterona. Druga prednost mikrooperacije pod mikroskopom jeste mogućnost gledanja vaskularne strukture u kapsuli koja okružuje testisno tkivo praveći rez i ne oštećujući testisne arterije. Također, ova mogućnost umanjuje bilo kakve neželjene efekte koje operacija može imati.
O čemu prije operacije muškarac treba voditi računa i koje upute im obično dajete?
Prof. dr. Goktolga: Nakon završene pre operativne pripreme, dobijanja saglasnosti interniste i anesteziologa, planira se operativni tretman, a prije same procedure ne zahtijeva se seksualna apstinencija. Na dan operacije pacijent ništa ne jede i ne pije, a dan prije operacije potrebno je da obrije genitalno područje. Mikro-TESE metoda se izvodi u operacionoj sali i pacijent se obično stavlja pod opću anesteziju. Dakle, pacijent bi morao gladovati šest do osam sati prije operacije. Ukoliko uzima neku od antikoagulantnih terapija obavezno ju prekida nekoliko dana ranije u dogovoru sa internistom, tu je i kontrola faktora koagulacije kao i kontrola šuka kod dijabetičara. Inače, sam operativni tretman traje jedan do dva sata.
Da li se ova metoda može po potrebi ponavljati?
Prof. dr. Goktolga: Vidite, različiti su stavovi. Naime, obično se ne preporučuje da se radi drugi put Mikro-TESE procedura. No, ako se nakon provedene prve operacije i nalaza PH koji se šalje u slučaju negativnog operativnog nalaza, a kojim se potvrdi postojanje spermiogeneze ili arest, moguće je nakon provedene hormonalne stimulacije u elektivnim slučajevima uraditi drugu proceduru, second look Mikro-TESE. Obično se to ne preporučuje, već se predlaže procedura donacije spermatozoida, jer je, naime, stopa uspješnosti izuzetno mala.
Koje smjernice pacijenti trebaju slijediti nakon operacije i koliko otprilike traje postoperativni oporavak?
Prof. dr. Goktolga: Pacijent se nakon operativnog tretmana Mikro-TESE nadgleda u sobi za posmatranje od tri do četiri sata, a potom ga otpuštamo sa klinike. Preporučuje se kućni odmor tri do četiri sata. Pacijentima koji dolaze iz drugih gradova na našu kliniku, poslije operacije se ne preporučuje vožnja, te je potrebno koristiti najudobniji mogući prevoz do kuće. Uvečer na ranu možete stavljati hladnu oblogu. Također, dan nakon operacije ne preporučujemo dugo stajanje i obavljanje teških poslova ili podizanje teških predmeta. Na previjanje nam pacijenti dolaze nakon 24 do 48 sati. Mogu se tuširati nakon proteklih tri do pet dana, s tim da ranu ne treba natapati vodom najmanje sedam dana. Dva dana poslije operacije osoba se može lagano vraćati normalnim aktivnostima, ali nikako se izlagati većim fizičkim aktivnostima koje mogu izazvati dodatne neugodnosti. Spomenimo i to da je zabranjeno imati seksualne odnose najmanje dvije sedmice. Obavezno je, naravno, ispiti propisanu antibiotsku terapiju i raditi toaletu rane.
Koje naredne procedure i postupke prolazi pacijent nakon završetka ove hirurške intervencije?
Prof. dr. Goktolga: Nakon provedene operativne procedure i pozitivnog rezultata u embriološkom laboratoriju odmah se pristupa ICSI prceduri, a ostali dio tkiva testisa se ostavlja za krioprezervaciju u slučaju potrebe za ponovnu proceduru. Tako da imamo mogućnost da radimo proceduru IVF svježim spermatozoidima takozvani fresh ICSI ili proceduru sa zamrznutim spermijima odnosno frozen ISCI.
Sa medicinskog stanovišta zaušnjaci su kobni za muškarčevu plodnost, ostavljaju krupne posljedice na testise, izazivaju i druge probleme. Koja su to ostala stanja koja predisponiraju nastanku infertiliteta kod muškaraca?
Prof. dr. Goktolga: Mnogostruka su stanja ili faktori koji predisponiraju nastanku infertiliteta kod muškaraca počevši od kriptorhizama odnosno jednog ili obostranog nespuštenog testisa, potom torzije i trauma testisa, genitourinarnih infekcija, izloženosti okolišnim toksinima, veliki rizik predstavljaju i primjerice gonadotoksični lijekovi. Također, izloženost zračenju ili citotoksičnim sredstvima, karcinom testisa, potom nepostojanje testisa, nenormalan smanjen volumen testisa kao i prisustvo varikokela ili ranijih operativnih zahvata na testisima. Dakle, niz je faktora i stanja koja predisponiraju nastanku infertiliteta kod muškaraca.
Ako još uvijek niste pročitajte:
Podrška bračnim parovima u KS: Zavod refundira troškove dva pokušaja umjetne oplodnje
Uspjeh klinike Bahceci u Sarajevu: U 24 sata rođeno pet beba začetih vantjelesnom oplodnjom
NajDoktor.ba
