Vodeći se izrekom da je znanje pravo, a ne privilegija, časopis čiji je tiraž od 200 do 500 primjeraka je besplatan za sve studente koji su "gladni" znanja.
Zadovoljni dosadašnjim postignutim rezultatima, ovi mladi samouki urednici Ahmed Osmanović, Adnan Fojnica i Fatima Mrkulić su u razgovoru za Fenu kazali da probleme prevazilaze mladalačkom upornošću te da su novinarske i dizajnerske vještine učili jedno od drugih.
Razbijanje predrasuda
Na ideju o pokretanju časopisa, kazalo je Osmanović, došli su na jednom naučnom skupu u Tuzli, kada su uočili da u BiH nedostaje magazin koji će se striktno baviti genetikom i bioinženjeringom.
"Genetika i bioinžinjering je više od laboratorijskih nauka i imaju direktan utjecaj na društvo. Omogućavaju nam razumijevanje odnosa genetičkog koda svakog organizma te onih osobina koje možemo uočiti. Krajini cilj genetike i bioinžinjeringa je potpuno razumijevanje čovjeka i ostalih organizama", pojasnio je Osmanović.
Ideja vodilja je, kako kaže, bila kreiranje priče o genetici te razbijanje predrasuda koje stalno napominju kako je genetika opasna kao disciplina te kako je opasno jesti genetski modificiranu hranu. Zbog toga su se odlučili da predstave sve prednosti genetike kao naučne discipline uz uključivanje najboljih profesora iz ove oblasti iz BiH i svijeta.
Osmanović je objasnio da su se u prvom broju fokusirali na historijske aspekte ove oblasti, tačnije aplikaciju molekularne genetike, biomedicinski inženjering, forenziku, nanotehnologiji i mnoge druge interesantne teme. Posebno su naglašeni stručni članci koji govore o genetskim poremećajima i bolestima, ali i načinima njihovog tretiranja i liječenja.
Uključili i svjetske naučnike
"Već u tom broju smo okupili vodeće bh. naučnike iz ovih oblasti kao što su profesori Rifat Hadžiselimović, Damir Marjanović i Almir Badnjević te magistrantica sa Harvarda Elma Ferić Bojić", kazao je.
Za drugi broj, dodao je Osmanović, uložili su još više truda te u u priču uključili i svjetske naučnike.
"Cilj drugog broja je bio da predstavimo najpopularnije teme u svijetu genetike i zbog toga smo se odlučili da pišemo o DNK kao mediju za pohranu podataka i istraživanju matičnih ćelija", pojasnio je.
Budući da u BiH, ali i regionu nema naučnika koji se bave ovim temama, Osmanović kaže da su radili intervjue sa svjetski priznatim imena kao što su profesor sa Washington Univerziteta i jedan od vodećih naučnika u Microsoftovom projektu korištenja DNK kao medija za pohranu podataka Luis Ceze, zatim postodoktorant koji se također bavi ovom temom na Berkley Univerzitetu Reinhard Heckel te osnivač BioEDEN-a, jedne od najvećih kompanija na svijetu koja se bavi matičnim ćelijama Mike Byrom. Također, u drugom broju nisu ponovo zaboravili bh. naučnike kao što je uvažena profesorica i akademik Mirsada Hukić.
Podrška rektora
Kažu da veliku podršku u radu dobijaju od rektora Burch Univerziteta Damira Marjanovića.
"Ovo nije remek-djelo nekog doktora, profesora, novinara, ali jeste remek djelo naša tri studenta Ahmeda Osmanovića, Adnana Fojnice i Fatime Mrkulić. Kao profesor, stvarno sam ponosan i zaista nijedan osjećaj nije kao kada se radujete uspjehu vaših studenata", rekao je Marjanović.
Printanje ovog magazina finansira većinom Burch univerzitet, ali ovi mladi urednici se trude da u svakom broju nađu dodatne sponzore. U prvom broju to je bio Verifikacioni Laboratorij "Verlab", a u drugom Zavod za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje "Nalaz" i Prvi privatni centar za poremećaje spavanja u Bosni i Hercegovini "Somnacare".
NajDoktor.ba
