SINDROM BOLNE VRATNE KRALJEŽNICE

AUTOR ČLANKA

Dr. Edin Buljugić

Specijalista fizikalne medicine i rehabilitacijeMedicinski centar Sporticus Biografija

Suvremeni sjedilački način života, višesatni rad za računalom, dugotrajna vožnja automobilom i tjelesna neaktivnost samo su neki od od faktora koji potiču mehaničke poremećaje struktura vratne kralješnice i rezultiraju pojavom bolnih stanja. U svim tim položajima glava je nagnuta prema naprijed što napreže ili opterećuje stražnju stranu vrata gdje se nalaze mišići, tetive, zglobne sveze, mali zglobovi i diskovi. Isto tako, uzroci pojave boli u vratnoj kralježnici mogu biti i iznenadni pokret te općenito loše držanje tijela.

VRSTE BOLOVA U VRATNOJ KRALJEŽNICI

S obzirom na točnu lokalizaciju i širenje boli, te postojanje drugih pripadajućih simptoma, bolovi u vratu dijele se na:

CERVIKALNI SINDROM- bol je lokalizirana u stražnjem dijelu vrata s eventualnim širenjem među lopatice prema ramenima, te u prednji i stražnji dio prsnog koša, ponekad sa smetnjama pri gutanju. Prisutna je osjetljivost na pritisak u predjelu mišića uz smanjenu pokretljivost u svim smjerovima.

CERVIKOCEFALNI SINDROM- bol je prisutna u stražnjem i gornjem dijelu vrata sa sijevanjem u sljepoočnice i prema čelu, otežanim pokretima, vrtoglavicom i mučninom uz povećanu napetost mišića. Tegobe su vezane za degenerativne promjene u području vertebralne arterije i pratećem vegetativnom živčanom spletu.

CERVIKOBRAHIJALNI SINDROM- bol se iz područja vrata širi u ruku, rjeđe u obje. Javljaju se trnci u rukama uz osjećaj utrnutosti i hladnoće. Tegobe su izraženije u jutarnjim satima, a refleksi i snaga u rukama su oslabljeni.

Prilikom liječenja najviše se pažnje posvećuje smanjenju upale i upalnog procesa u vratu, pri čemu najveću ulogu ima fizikalna terapija. Masažom i ostalim toplinskim procedurama potrebno je smanjiti povišeni tonus vratnih mišića, te potom se pažnja posvećuje istezanju i jačanju vratnih mišića.

U nekim slučajevima potrebno je nositi Šancov ovratnik koji rasterećuje kralježnicu prenoseći dio težine glave na prsni koš i rameni obruč.

LIJEČENJE SINDROMA BOLNE VRATNE KRALJEŽNICE

Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol, vratiti funkciju, prevenirati pogoršanje stanja.

AKUTNA FAZA- najvažnije je kraće mirovanje, uzimanje analgetika i kratkotrajna imobilizacija vratne kralježnice. Cilj je prekinuti začarani krug bol-spazam-bol, a to se postiže uzimanjem analgetika i nesteroidnih protuupalnih lijekova. Mirovati u Schantzovom ovratniku tijekom dana i noći uz povremeno skidanje i lagano razgibavanje vrata kako ne bi došlo do hipotrofije mišića. Kasnije se nosi samo tokom noći, a jastuk mora biti mekan i valjkast.

KRONIČNA FAZA- u ovoj fazi ključnu ulogu ima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi. Fizikalna terapija primjenjuje se kroz različite postupke koji se ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu.

To su :

Elektroterapija (dijadinamske, galvanske, interferentne struje, TENS)
Sonoterapija (ultrazvuk)
Magnetoterapija
Laser
Toplinske procedure (parafinski oblozi, infracrvene svjetiljke)
Medicinska masaža
Ciljana medicinska gimnastika
Svi ovi postupci imaju za cilj smanjiti bol, poboljšati cirkulaciju i opustiti mišiće, posebno važno mjesto ima medicinska gimnastika.
Vježbama se postiže pokretljivost, istežu se skraćeni i jačaju oslabljeni mišići. Sve vježbe se izvode pod nadzorom fizioterapeuta.

Ukratko, kombinacijom raznih fizioterapijskih metoda postižu se odlični rezultati za bilo koji od ovih bolnih vratnih sindroma i svako odugovlačenje s početkom rehabilitacije može dovesti do kroničnog stanja, te ste osuđeni da se nosite s ovim problemom cijeli život.

EDUKACIJA I PREVENCIJA

Kako bi spriječili pojavljivanje boli i ostalih simptoma, potrebno je promijeniti i neke oblike ponašanja. Ukoliko se dugo sjedi i radi, treba napraviti kraće pauze s razgibavanjem, uskladiti visinu radne površine i stolca. Važnu ulogu ima i kvalitetan san i odmor; preporuča se spavati na umjereno tvrdom i elastičnom ležaju s valjkastim, čvrstim i elastičnim jastukom u bočnom ili leđnom položaju, izbjegavati spavanje na trbuhu. Naučene vježbe provoditi svaki dan 15-20 minuta, kako bi vratne mišiće održali dovoljno snažnima i ublažili brojne traume kojima je svakodnevno izložena vratna kralježnica.