Kad neki pojedinci bivaju podvrgnuti hemoterapiji, obično s vremenom primijete promjene u pamćenju, koncentraciji i načinu na koji razmišljaju. Prvi takvi slučajevi zabilježeni su kod žena s rakom dojke koje su bile podvrgnute tretmanu, a s godinama su brojni pacijenti bili zabrinuti, šalili se i bili frustrirani zbog tih „mentalnih izmaglica” koje dolaze s onim što su oni nazvali „kemo mozak”. Naučnici su po prvi put bili u mogućnosti pokazati da „kemo mozak” ima stvarne posljedice.

Studija objavljena u časopisu Clinical Neurophysiology otkrila je da ljudima koji su iskusili takvo stanje „kemo mozga” nedostaje sposobnost održavanja usredotočenosti vlastitih misli. „Zdrav mozak potroši neko vrijeme na lutanje, ali je i neko vrijeme u potpunosti uključen. Otkrili smo da taj ‘kemo mozak’ hronično luta, on je zapravo konstantno isključen”, rekao je Todd Handy, profesor psihologije na Sveučilištu British Columbia. Naučnici su otkrili da oni s „kemo mozgom“ imaju tendenciju ostati u takvom stanju. To je razlog zašto 50% pacijenata koji su mislili da će biti pogođeni takvim stanjem, osjeća potrebu stalno sve zapisivati i obavljati samo najjednostavnije moguće zadatke.

Prilikom provođenja istraživanja naučnici su koristili elektroencefalogram (EEG) kako bi pratili moždanu aktivnost pacijentica oboljelih od raka dojke, dok su izvršavale niz zadataka. Oni su otkrili da su pacijentice izliječene od raka dojke imale manju vjerovatnost zadržavanja kontinuirane pozornosti u usporedbi sa zdravim osobama – čak i do tri godine nakon tretmana.

Ono što još više zabrinjava je činjenica da kada su žene mislile da su koncentrisane, EEG je pokazao da je veliki dio njihovog mozga tada zapravo bio isključen i da im misli lutaju. Studija je također pokazala da su njihovi mozgovi bili aktivniji od mozgova zdravih žena čak i kada su bile zamoljene da se opuste. Naučnici se nadaju da bi ti rezultati mogli pomoći ljekarima izmjeriti učinak hemoterapije koju ona ima na mozak pacijenata.

Tekući testovi za procjenu kognitivne sposobnosti pacijenata koji primaju hemoterapiju, razvijeni su za druge kognitivne poremećaje, poput Alzheimerove bolesti ili različitih ozljeda mozga. Oni su se pokazali nedjelotvornima jer su oboljeli od raka često bili u mogućnosti ispuniti ove testove bez ikakvih problema.

„Ljekarii sada priznaju da su učinci liječenja raka hemoterapijom vidljivi još dugo nakon završetka njihova provođenja, te zaista mogu imati velik utjecaj na život osobe. Ovi rezultati mogli bi ponuditi novi način za testiranje ‘kemo mozga’ kod bolesnika, te praćenje njihova stanja”, rekla je Kristin Campbell, glavna autorica studije.