U organizaciji Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru i Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) danas je u Mostaru otvoren II simpozij babica s međunarodnim učešćem pod nazivom "Jačanje kvalitete primateljske skrbi-izazov za budućnost".
Simpozij je otvorila rektorica Sveučilišta u Mostaru Ljerka Ostojić, a prisutne je pozdravio i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.
U dva dana simpozija očekuje se sudjelovanje oko 150 učesnika-babica, liječnika, patronažnih sestara iz FBiH, Republike Srpske i Republike Hrvatske.
Kako je kazala predsjednica Organizacijskog odbora Simpozija Olivera Perić, teme koje će se predstaviti na Simpoziju obuhvaćaju obrazovanje, antenatalnu skrb i dojenje, a bit će govora i o radu savjetnica za dojenje, te jedna posebna sesija bit će vezana za epiziotomiju.
"Simpozij je odlična prilika za učenje, druženje na polju struke i razmjenu iskustava neophodnih za naš rad i ima za svrhu da ukaže na važnost jačanja primaljske skrbi i krucijalnu ulogu primalje u zdravstvenoj zaštiti žena i novorođenčadi", ocijenila je Perić.
Odnos babice i žene koja rađa mora biti poseban
Po riječima glavne sestre Odjela za ginekologiju i porodništvo Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu Biserke Matok-Glavaš, koja će izlagati na temu primaljske skrbi u rodilištu, odnos babice i žene koja rađa mora biti poseban i temeljen na prijateljskoj bazi.
"U partnerskom odnosu primalja svojim komunikacijskim vještinama mora ženu podupirati i poštivati njezina uvjerenja i kulturološke razlike te svaki postupak ne nametati, nego predložiti", objasnila je glavna sestra Matok-Glavaš.
Predsjednica Udruge za promicanje primalja RH Iva Podhorski-Storek dodala je kako u Hrvatskoj zdravstveni sistem napokon prepoznaje babice kao važne u skrbi majke i zdravog dijeta, te podsjetila kako je Hrvatska započela s pilot projektom "Rodilišta prijatelji majke" u kojem je jedan od uvjeta da postoje tradicionalne babice.
Po riječima direktorice Centra Fenix iz Sanskoga Mosta Adise Hotić, profil babica je dosad obučavan na srednjoškolskoj razini, ali zakon i pravilnici EU i modernoga pristupa prema primaljstvu podrazumijevaju visokoškolsko obrazovanje od najmanje tri godine.
NajDoktor.ba/Fena
