Kada se javlja bronhitis i kako se liječi

Bronhitis se javlja u svim dobnim skupinama od dojenačke do pozne dobi, a može biti akutni i hronični.

Pojavi bronhitisa općenito pogoduju loši uvjeti okoline, pušenje osoba u okolini, boravak u vlažnom, pothlađenom ili neprozračenom prostoru u kojem boravi više osoba, jednako za akutne i za hronične oblike te bolesti. Bronhitis je upalna bolest donjih dišnih putova uzrokovana najčešće virusima, rjeđe bakterijama. Najčešće obolijevaju djeca, starije osobe i osobe slabije otpornosti koje imaju i neku drugu hroničnu bolest.

Koji su simptomi?

U akutnom ili hroničnom bronhitisu glavni simptomi su kašalj, iskašljavanje sluzavog sadržaja koji može biti proziran, bijeli, žućkasti, zeleni, a rijetko se mogu vidjeti i tragovi krvi. Pacijenti osjećaju nedostatak zraka, umor, nelagodu u prsima, a zimice i tresavice se javljaju ako je povišena tjelesna temperatura.

U akutnom bronhitisu javljaju se glavobolja i bolovi u cijelom tijelu, a nadražajni kašalj može potrajati još nekoliko sedmica nakon prestanka drugih simptoma.

Hronični bronhitis obilježava produktivni kašalj koji traje najmanje tri mjeseca, tokom dvije uzastopne godine. Postoje razdoblja kada se kašalj i drugi simptomi pogoršaju, što ipak ukazuje na akutnu infekciju u hroničnom bronhitisu.

Kada se javiti liječniku?

Kod oba oblika brohnitisa liječniku se treba javiti kod kašlja koji traje duže od tri sedmice, temperature iznad 38°C, otežanog i ubrzanog disanja, bolova u prsima, gubitka tjelesne težine te iskašljavanja obojenog sadržaja (posebno ako je u njemu prisutna krv). Kod djece se najčešće javlja u akutnom obliku nakon virusnih infekcija (u otprilike 90% slučajeva), povremeno s naknadnom bakterijskom superinfekcijom.

Kako teče liječenje?

Akutni bronhitis kod inače zdravih osoba je glavni razlog prekomjernog uzimanja antibiotika. Gotovo je svim pacijentima potrebna samo simptomatska terapija, na primjer paracetamol i odgovarajuća hidracija. Antitusike treba koristiti samo s ciljem olakšanja spavanja.

Kašalj se smiruje unutar dvije sedmice kod 75% pacijenata. Pacijente s dugotrajnim kašljem treba uputiti na RTG pluća, ali treba misliti i na pertusis (hripavac), neinfektivnu etiologiju (udisanje nadražajnih i toksičnih materija iz okoline ili profesionalna izloženost) kao što su sekrecija iz nosa, alergijski rinitis i varijantna astma s kašljem.

Poznate su mnoge štetne posljedice pušenja, ali se vrlo malo govori o hroničnom bronhitisu kao rezultatu te nezdrave navike. Ipak, u čak 90% slučajeva hronični bronhitis je upravo rezultat pušenja. Respiratorne infekcije četvrti su uzrok smrti u svijetu, s naglaskom na to da muškarci češće obolijevaju.