Sve o srčanim aritmijama: Zašto nastaju i kako se liječe

Tokom života srce otkuca više od 3 milijarde puta, svakodnevno više od 100.000 puta. Oko 4-5 litara krvi kruži u tijelu tako da kroz srce dnevno prođe oko 7500 litara krvi koja nosi kisik i hranjive tvari u svaku stanicu našeg tijela.

Ponekad srce ipak ne radi tako pravilno kako je to uobičajeno. Tada je riječ o aritmiji. Srčana aritmija predstavlja odstupanje od normalnog srčanog ritma, odnosno od regularnih srčanih otkucaja. Srce radi nepravilno - prebrzo ili presporo.

Znači li pojava aritmije da osoba boluje od srčane bolesti?

Ne nužno. Mnoge aritmije javljaju se kod osoba koje nemaju srčanu bolest, ali mogu biti subjektivno neugodne za pacijenta što kod ljudi izaziva razumljivu zabrinutost. S druge strane, treba znati da postoje aritmije koje same po sebi mogu biti opasne i zahtijevaju medicinski tretman ili su ipak pratilac drugih srčanih bolesti koje ozbiljno ugrožavaju pacijenta.

Što uzrokuje aritmiju?

Uzrok aritmije ostaje često nepoznat. Bolesti srca, pluća, štitnjače, jetre, različite infekcije, na primjer, bruceloza, Lymeova bolest, promjena tjelesne temperature, upale ili trovanja, anemija mogu uzrokovati pojavu aritmije. Ponekad su aritmije neželjena pojava tokom uzimanja nekog lijeka. No, na rad srca mogu utjecati i svakodnevna emocionalna stanja, pa stres predstavlja jedan od najčešćih uzroka aritmije. Ne treba zaboraviti ni toliko prisutne štetne navike - duhan, kofein i alkohol koji također mogu dovesti do aritmičnog rada srca.

Kako se dijele aritmije?

U stručnoj literaturi može se susresti više različitih podjela aritmije. Tako, prema mjestu nastanka aritmije - mogu biti atrijske (nastale u pretklijetkama) i ventrikulske (nastale u klijetkama). Zatim se mogu podijeliti na smetnje stvaranja i provođenja podražaja i ektopične aritmije koje nastaju izvan sinusnog čvora, a s obzirom na brzinu srčanog ritma, govori se o tahiaritmijama (ubrzani ritam) i bradiaritmijama (usporeni srčani ritam).

Kako prepoznati aritmiju?

Većina ljudi obično osjeti ubrzan ili usporen rad srca, lupanje ili drhtanje u grudnom košu ili ipak ima osjećaj preskakanja srca. Uz takve promjene srčanog ritma nerijetko se jave i osjećaj nedostatka zraka, pritisak u grudima, vrtoglavica, uz razumljivu prateću psihičku uznemirenost pacijenta. U određenim aritmijama dolazi do poremećaja svijesti, kratkotrajne smetenosti.

Kako se uspostavlja dijagnoza?

Pacijent koji primijeti neki od simptoma javlja se liječniku. Obrada započinje uzimanjem podataka o simptomima (anamneza), pregledom, a potom slijede odgovarajuće pretrage. Najjednostavnija je i svima poznata dijagnostička metoda - snimanje električne aktivnosti srca tzv. EKG-elektrokardiografija.

EKG se snima u mirovanju, ali se ponekad snima i u opterećenju (pacijent vozi bicikl ili hoda na pokretnom sagu, što može dovesti do pojave aritmije i/ili pokazuje neadekvatnu opskrbu srčanog mišića krvlju). Dinamička elektrokardiografija (Holter monitoring) metoda je u kojoj pacijent obavlja svakodnevne aktivnosti, ali pri tome

Srčane aritmije česta su i nerijetko posve bezazlena pojava koja ne zahtijeva poseban medicinski tretman. Ponekad svojim ponašanjem sam pacijent može spriječiti njihov nastanak.

na sebi nosi aparat koji snima električne aktivnosti srca tokom 24 sata i registrira promjene ritma. Osim tih, u otkrivanju uzroka i postavljanju dijagnoze aritmije koriste se i druge, laboratorijske, radiološke metode i složenija elektrofiziološka ispitivanja provodnog sistema srca.

Kako izgleda liječenje?

Liječenje aritmije ovisi o njenoj vrsti i uzroku. Postoji niz lijekova koji liječe nastalu ili sprečavaju pojavu nove aritmije. Ako je to potrebno, u odeđenim situacijama primjenjuje se elektroterapija, bilo jednokratnom tzv. elektrokonverzijom ili privremenom ili trajnom elektrostimulacijom (tzv. pacemaker).