Stalno povišena temperatura može biti znak hronične bolesti metabolizma, ali i raka, dok njeno sniženje upućuje na slabi rad štitne žlijezde.
Kao normalna tjelesna temperatura za zdravog čovjeka izmjerena na koži uzima se vrijednost od 36 do 37 Celzijusa. Prirodno je da je jutarnja tjelesna temperatura niža za oko 0,3 stepena od one večernje. Obično je nešto viša kod male djece. Temperatura na sluznicama može mjeriti i do jedan stepen više od one na površini kože.
Stručnjaci objašnjavaju da odstupanja od normalne temperature mogu biti i zdravstveni indikatori, piše Every Day Health.
Niža temperatura otkriva i sporiji metabolizam
Stalna temperatura koja iznosi ispod 36,5 stupnjeva tokom dana najčešći je pokazatelj usporenog metabolizma. Ako je udružena sa simptomima poput manjka energije, pospanosti, sporije probave, debljanja, ispucalih nokti i ispadanja kose - ona može upućivati na usporeni rad štitne žlijezde, odnosno hipotireozu. Ta je hormonalna bolest sve češća među ženskom populacijom, a lako se dijagnostikuje analizom hormona i antitijela u krvi.
Minimalna tjelesna temperatura je 35,8 stepeni Celzijusa, i ukoliko se temperatura tijela smanji ispod ove vrednosti to znači da organizam ulazi u hipotermiju i zahtijeva zbrinjavanje pacijenta.
Povišenje jutarnje temperature uslijed ovulacije
Jedan od najjednostavnijih načina utvrđivanja ovulacije je određivanje bazalne temperature. Ta se metoda može koristiti kod redovnog menstrualnog ciklusa u trajanju od 28 do 30 dana. Temperatura se mjeri pet minuta nakon buđenja svakog dana ciklusa, u prvom dijelu ciklusa ona iznosi oko 36,5, prije same ovulacije i otprilike oko 14. dana ciklusa dolazi do pada od 0,2 stepena, a uslijed ovulacije dolazi do povećanja od 0,4 do 0,5 stepeni. Ako želite dijete, seks se preporučuje unutar24 sata nakon pada temperature ili 24 sata nakon povećanja.
Ubrzana štitna diže temperaturu
Hormoni štitne žlijezde najveći su regulatori brzine metabolizma, a ako je njihov nivo povećan, ubrzavaju se svi tjelesni procesi, što rezultira povišenom temperaturom od oko 0,5 stepeni. Dodatni simptomi su ubrzani rad srca, ubrzana probava, znojni dlanovi, talasi, nesanica - što upućuje na hipertireozu
Laži povisuju temperaturu
Jedna od bizarnosti povezanih s tjelesnom temperaturom je njeno povišenje uslijed laži. To se događa zbog rasta hormona stresa kortizola, budući da je laganje stresno. Tada dolazi do tzv. Pinokio efekta, odnosno blagog crvenila na području oko nosa, gdje se krvne žilice nalaze blizu površine kože i služe kao pokazatelj povišenja temperature.
Snižavanje temperature pospješuje san
Tjelesna temperatura može uticati na kvalitet sna, a na to se može dalje uticati namještanjem temperature u spavaćoj sobi. Otvaranje prozora ili smanjenje grijanja na optimalnih 18 C će rezultirati smanjenjem tjelesne temperature od oko 0,2 stepena, što je dovoljno da olakša uspavljivanje.
Temperatura se smanjuje kako starimo
Studije pokazuju da se nakon 60. godine života smanjuje tjelesna temperatura za oko 0,3 stepena. To je rezultat usporavanja metabolizma, a nižu temperaturu najčešće prati i slabija cirkulacija te hladni udovi.
Muškarci i žene su različiti
Kod izlaganja hladnoći, tijelo počinje da čuva toplinu kako bi zaštitilo vitalne organe poput srca, pluća i mozga. Zbog toga manje krvi dopire do područja poput dlanova i stopala, a to se znatno brže događa kod žena. Osim toga, žene će te promjene iskusiti na temperaturi od pet C više nego muškarci.
Stalno povišena temperatura zahtijeva ljekara
Ako neko urođeno i cijeli život ima prirodno povišenu temperaturu, od oko 37 Celzijusa, to ne predstavlja razlog za brigu. No, ako do povećanja temperature dođe u nekom razdoblju života te ono potraje duže od mjesec dana, savjetuje se odlazak ljekaru.
