Ljudski organizam reaguje na promjene koje se događaju smjenom godišnjih doba. Iako je ljeto mnogima najdraži dio godine i ono nosi određene probleme za hronične bolesnike.
Promjene godišnjeg doba očituje se i u koncentracijama hormona štitnjače. Hormoni štitnjače djeluju na stanični i bazalni metabolizam te na proširenje krvnih žila, regulirajući koliko će toplote tijelo otpuštati. Ako štitnjača radi uredno, pri sagorijevanju kalorija otprilike 65% postaje energija koja se iskorištava za potrebe organizma.
U slučaju da štitnjača radi uredno, ali organizmu nedostaju ključni nutrijenti pri sagorijevanju kalorija, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma te će tek 50% unesenih kalorija biti adekvatno iskorišteno. Ako štitnjača radi slabije i nedostaju joj važni nutrijenti, doći će i do značajnijeg smanjenja energetske potrošnje.
Ova pojava je posebno izražena u ljetnim mjesecima te kod osoba s viškom kilograma. Tada kalorije, umjesto da izgaraju i postaju energija većim dijelom ostaju pohranjene u obliku masnih zaliha. Taj proces dodatno doprinosi stvaranju neugodnog osjećaja vrućine, pretjeranog znojenja, te izraženog umora i slabosti. Stoga je dijelu pacijenata s disfunkcijom štitnjače jako teško uključiti se u bilo kakvu tjelesnu aktivnost tokom toplijeg razdoblja godine.
Štitnjača se ljeti mora "namučiti" da održi korak s okolinskim uvjetima. Pacijenti s disfunkcijom štitnjače uglavnom teško podnose visoke temperature i tih dana su još umorniji i lošije raspoloženi, a moguće su i promjene u apetitu.
Šta učiniti?
Preporučuje se kontrola hormona štitnjače u svim godišnjim dobima kako bi se utvrdio cjelogodišnji hormonalni profil te donijela odluka o uvođenju odnosno regulaciji nadomjesne terapije. Također se preporučuje uvrštavanje u prehranu više namirnica koje sadrže vitamine B skupine, antioksidanse poput selena, cink i magnezij.