Kašalj otkriva bolesti

Stručnjaci tvrde da je kašalj zaštitnik zdravlja, jer sprečava neželjene tvari da kroz grlo uđu dalje u tijelo. Međutim, može biti i simptom raznih bolesti i vrlo ozbiljnih zdravstvenih poremećaja.

Kašalj je eksplozivni ekspiratorni manevar kojim refleksno ili namjerno organizam pokušava očistiti dišne putove od nepotrebnog sadržaja.

U svakoj akutnoj virusnoj infekciji postoji faza suhog podražajnog kašlja, jer virus ošteti epitel dišnih puteva gdje se nalaze i receptori za kašalj. Kašalj koji se tada javlja je odbrambeni i ne treba se ničim sprečavati. Takav kašalj omogućava da se nagomilani virus i sekret koji se stvara izbace iz organizma.

Poslije faze suhog, iritirajućeg kašlja, nastupa faza produktivnog kašlja kada dišni putevi pokušavaju razblažiti koncentraciju virusa tako što luče sekret. Odbrambene stanice hvataju te viruse i uništavaju ih. U ovom procesu i same stanice propadaju i taj otpad od upalne reakcije eliminiše se kašljem.

Takav kašalj treba stimulirati. Najbolji način je da se uzima dovoljno tekućine, a mogu pomoći i sirupi koji sadrže biljne tvari koje razmekšavaju sekret. To nisu lijekovi za iskašljavanje nego za eliminaciju sekreta.

Akutne respiratorne infekcije prolaze za pet do sedam dana, u nekim izuzetnim slučajevima za 10 dana. Hronični kašalj traje duže od osam sedmica, javlja se svakodnevno i može biti sa ili bez iskašljavanjem.

Brojne svjetske studije su pokazale da hronični suhi kašalj muči od 3-40% ukupne populacije, a 10% ima hronični kašalj s iskašljavanjem. Hronični suhi kašalj s iskašljavanjem lakše se liječi, jer je jasniji uzrok bolesti. Pacijenti su najčešće pušači, a kašalj potiču zagađenje zraka i druge bolesti.

Najčešći uzrok hroničnog kašlja bez iskašljavanja je neka hronična plućna bolest ili posljedica uzimanja nekih lijekova. I određene grupe bolesti izazivaju hronični suhi kašalj poput hronične upale nosa i sinusa, gastritis i astma s kašljem.