Piše: dr.sci. Elvir Imerov, specijalista kiropraktike

Koji su učinici mediteranske prehrane

Već je poznato da mediteranski način ishrane podrazumijeva puno povrća, voća, oraščaste plodove, mahunarke, ribu i maslinovo ulje. Mediteranska ishrana je detaljno proučena i poznato je da smanjuje upale kao i da pogoduje zdravlju srca. No, ovaj način prehrane također može biti koristan u zaštititi i sprječavanju depresivnih poremećaja.

Ako ne planirate uskoro otputovati u Španiju ili Grčku, maštajte da ste već tamo kopiranjem njihove prehrane ili dijeta. Dodajte više povrća tokom kuhanja ili pripremite sebi neki brzi zeleni shake. Također koristite više bilja i začina kako biste smanjili/prevenirali upale.

Može li fast food/brza hrana dovesti do povećanog rizika od depresije

Za prehranu koja uključuje brzu hranu poput hamburgera, kobasica i pizza, kao i komercijalnih pekarskih proizvoda kao što su pogačice, krofne i kroasane, pokazalo se da je povezana s povećanim rizikom od depresije.

Potrudite se, dajte sve od sebe da izbalansirate svoj izbor hrane s nekim zdravim opcijama, birajte svježu hranu kada god ste za to u mogućnosti i kada Vam je na raspolaganju.

Može li pozitivno raspoloženje dovesti do prejedanja

Vrlo je važno obratiti pažnju da činjenicu da do prejedanja ne dolazi samo i isključivo usljed lošeg raspoloženja. Naime, i pozitivno raspoloženje također može dovesti do većeg/višeg unosa hrane.

Možemo li sebe dovesti u loše raspoloženje nakon dva dana prejedanja

Podaci jedne studije ukazuju da unos kalorija naročito zasićenih masti i natrija, ima veći uticaj na razvoj negativnog raspoloženja tek nakon dva dana od njihovog unosa.

Istraživači ukazuju na to da hrana zapravo izaziva smjene pozitivnog i negativnog raspoloženja. Ako ste lošeg raspoloženja, obratite pažnju na sat i vrijeme kada jedete. Možete napraviti neke neposredne promjene u ishrani koje će doprinjeti Vašem boljem raspoloženju. 

Mogu li grickalice utjecati na naše raspoloženje

Konzumiranje voća povezano je sa nižom anksioznošću, depresijom i nižim emocionalnim stresom naspram konzumiranja čipsa/čokolade. Slično tome, rezultati za somatske simptome, kognitivne poteškoće i umor bili su veći sa potrošnjom čipsa/čokolade aka junk fooda.

Može li dosada biti pogodna za prejedanje

Osobe sklone dosadi i one koji nemaju dovoljno izgrađenu emocionalnu sposobnosti u suočavanju sa stresnim ili teškim situacijama mogu se dovesti u stanja neprikladnog prejedanja.

Da li naša ličnost/osobine pokreću prehrambene navike

Časopis Appetite je iznio zanimljive zaključke o odnosu nečije ličnosti i prehrane uključujući:

- Visoka otvorenost nečije ličnosti za nova iskustva povezana je sa prehranom koja uključuje voće, povrće i salate, a niža sa mesom i bezalkoholnim pićima.

- Ugodnost je povezana sa niskom potrošnjom mesa.

- Savjesnost je promovisana sa potrošnjom voća, a prevenirana/spriječena sa potrošnjom mesa i unosom slatkih i slanih namirnica i šećerom zaslađenih gaziranih pića.

- Neuroticizam promoviše potrošnju slatkih i slanih namirnica doprinoseći emocionalnom prejedanju.

Možda ne možemo promijeniti ono što jesmo, ali možemo postati svjesni naših akcija. Ako ste shvatili da ste uvijek na rubu neurotičnih osjećanja, pokušajte se dovesti u stanje prijatnosti i otvorenosti, što će se zasigurno pozitivno odraziti i na Vaše prehrambene navike.