Istraživanja pokazuju da se kod većine ljudi iz ove grupe u roku od 5 do 10 godina razvije dijabetes tipa 2, osim ako ne izgube na težini i ne uvedu promjene u ishrani i vježbanje.
Ljekari savjetuju da bi redovna jednogodišnja kontrola - sistematski pregled koji uključuje kontrolu krvi - bila sasvim dovoljna da se na vrijeme prepozna predijabetes. Kada se na pregledu posumnja u probleme sa šećerom, ljekar procjenjuje dalju proceduru i pacijent se može podvrgnuti testu opterećenja glukozom.
Posebno je bitno naglasiti da se hronične komplikacije dijabetesa na krvnim sudovima i nervima, bubregu, oku i drugim organima u fazi predijabetesa mogu razviti gotovo istom brzinom kao i kod osoba već oboljelih od dijabetesa.
Mnogi misle da samo dijabetes šteti organizmu, ali podaci pokazuju da i predijabetes, ako se ne preduzmu mjere i promijeni način života, znatno povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Dijabetes tipa 2 se može spriječiti ili odložiti, prije svega promjenama ishrane i vježbom, a ako se i ne spriječi, u svakom slučaju se može kontrolisati.
Kontrolisati dijabetes znači održavati nivo glukoze jer u protivnom dolazi do razvoja akutnih ili hroničnih komplikacija koje po pacijenta mogu biti fatalne.
Faktori rizika za predijabetes i dijabetes:
• starost – više od 40 godina
• način života
• ranije povišen šećer u krvi
• lično zdravstveno stanje – posebno utiče povišen krvni pritisak (iznad 130/80)
• dijabetes u trudnoći ili dijete rođeno sa većom porođajnom težinom od 4,5 kg
• povišen nivo lošeg-LDL holesterola i triglicerida
• ranija pojava oboljenja u porodici-nasljedno opterećenje
S obzirom da se predijabetes razvija postupno, godinama, često se kaže da nema očitih simptoma. No, moguće je primijetiti određene upozoravajuće znakove rastuće rezistencije na insulin, odnosno, nemogućnost dobrog pretvaranja hrane u energiju.
Pazite na ove signale i imat ćete dovoljno vremena da nešto promijenite prije nego stanje uznapreduje do dijabetesa tipa 2.
1. Često vam se spava nakon većeg obroka
Ako vam se ponekad spava nakon većeg obroka, to je sasvim normalno, ali ako je ova pojava česta, to je znak da vaš način ishrane vodi prema dijabetesu.
Ishrana bogata šećerom, bijelim brašnom i zaslađenim napicima, posebno ako se ova hrana konzumira u većim količinama, predstavlja teret za tijelo i polako, ali sigurno dovodi do povišenog nivoa glukoze u krvi i rezistencije na insulin.
Jedite češće složene ugljene hidrate poput cjelovitih žitarica, smeđe riže, povrća i svježeg voća (ne soka). Nakon obroka je dobro otići i u 15-minutnu šetnju. Čak i pranje posuđa pomaže jer ćete tako spriječiti lošu naviku da odmah nakon obroka legnete na kauč ili krevet.
2. Žudite za čokoladom, čipsom i pomfritom
Ova i slična hrana prepuna je šećera, soli i masnoća. Ona donosi nagli dotok energije. Ali, ubrzo, zbog toga što glukoza ne ulazi u krv, a gušterača je preopterećena, dolazi i do naglog kraha. Zatim opet počinje žudnja za nezdravom hranom.
Ignorišite ove porive i umjesto jednostavnih šećera unosite kompleksnije, poput onih u orašastim plodovima, banani, sirovoj mrkvi ili maslacu od kikirikija.
3. Višak kilograma i dijete bez rezultata
Višak kilograma je faktor rizika za pojavu dijabetesa. Ali, posebno zabrinjava ako uprkos smanjenom unosu kalorija ne mršavite. U slučaju izostanka očekivanih kalorija, tijelo može čuvati sve masne zalihe.
Zato zaboravite na velike planove i razmislite o manjim ciljevima. Izgubite li samo pet do sedam posto tjelesne težine, spriječit ćete ili odložiti pojavu dijabetesa za 60 posto, tvrdi se u američkom istraživanju Diabetes Prevention Program (DPP). Ljudi stariji od 60 godina imat će i veće koristi. Da bi došlo do većeg gubitka kilograma, potrebno je promijeniti životne navike, a ne samo jednom otići na dijetu.
4. Povišen krvni pritisak
Visok krvni pritisak povezan je s mnogim bolestima. Kad se pojavljuje zajedno s debljanjem (posebno oko trbuha), umorom i drugim negativnim signalima, poput povećanog holesterola i triglicerida, vjerovatno vam prijeti dijabetes.
Mnogi ljudi koji imaju visok krvni pritisak zabrinuti su za zdravlje srca, ali možda im više prijeti dijabetes nego srčani udar. Šta pomaže? Postupni gubitak težine kroz promjene u ishrani i vježbanje.
5. Debljanje oko struka i trbuha
Debljanje oko struka i trbuha opasnije je od viška na bedrima i stražnjici, a povezano je sa visokim pritiskom, bolestima srca, moždanim udarom i opasnim nivoima holesterola, a sve su to činioci koji pogoduju razvoju dijabetesa.
Šta pomaže? Dijeta, mršavljenje i vježbanje. Neka vam cilj bude od 30 do 60 minuta umjerene vježbe (poput brzog hodanja) većinu dana u sedmici.
(NajDoktor.ba)
