Trovanje hranom je češće ljeti, a primarni uzročnik je taj što su bakterije prisutne svuda u okolini: u tlu, zraku, vodi, kao i u tijelu ljudi i životinja. Najčešće bakterije su salmonella, escherichia coli, stafilokok te mnoge druge.
Tipični simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje i proljev, a može se javiti i povišena tjelesna temperatura, bolovi i grčevi u trbuhu. Proljev obično traje nekoliko dana. Upravo ta stanja, naročito ako su povezana s jakim povraćanjem, mogu dovesti do znatnog gubitka vode i minerala. Tada dolazi do dehidracije što u najtežim slučajevima može biti životno ugrožavajuće.
Koje se mjere opreza trebaju poduzeti kako bi se spriječilo trovanje hranom?
Higijena prilikom pripreme i konzumiranja hrane te njeno pravilno čuvanje jedini je način da hrana bude zdravstveno ispravna te da spriječimo pojavu bolesti.
Kako se liječe lakši i teži oblici trovanja hranom?
Većina poteškoća prolazi bez primjene kompliciranih liječenja, a prva i ključna terapija je nadoknada tekućine. Antibiotska terapija se u principu ne preporučuje, jer dok antibiotici počnu djelovati bolest obično sama prođe.
Odluku o upotrebi lijekova treba donijeti isključivo liječnik. U težim slučajevima trovanja hranom nužna je ljekarska pomoć, a često bude potrebna i hospitalizacija. To su prvenstveno stanja kada imamo jake i učestale proljeve koji traju nekoliko dana, kod nemogućnosti adekvatne nadoknade tekućine i narušenog općeg zdravstvenog stanja. Posebno ugrožene grupe su dojenčad i djeca te stariji ljudi i hronični bolesnici kod kojih dehidracija izaziva teže posljedice.
.jpg&w=216&h=135)
