U zimskim klimatskim uslovima i uz neprihvatanje određenih zaštitnih mjera smanjuje se otpornost ljudskog organizma na uzročnike bolesti i slabi imunitet.

U zimskim klimatskim uslovima i uz neprihvatanje određenih zaštitnih mjera smanjuje se otpornost ljudskog organizma na uzročnike bolesti i slabi imunitet.

Nepovoljne su zimske okolnosti koje pogoduju razvoju akutnih dišnih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za što troši energiju. Manje snage ostane za imune obrambene procese. Diše li se na usta, sluznica se ohladi i podložnija je upalnim procesima. Slično se sa sluznicom događa i u suhom toplom prostoru. Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultraljubičastih zraka koje ubijaju zarazne klice.

Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne topline. Zimi hrana sadrži premalo svježeg voća i povrća koji su izvori odbrambenih vitamina A i C. Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom neprozračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.

Provođenje ličnih zaštitnih mjera najbolji je način sprečavanja obolijevanja. Na prvom je mjestu jačanje imuniteta. Preporučljive su svakodnevne šetnje na svježem zraku u trajanju 30-40 minuta. Pri tome treba disati samo na nos, jer se u nosu zrak zagrije i pročisti. Korisno je i zimsko sunčanje.

Dobro je što manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju konzumaciju svježeg voća i povrća, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale. Kihati i kašljati treba u rupčić, a ako se slučajno kihne u ruku, tada nije uputno njom se rukovati ili dirati predmete dok se ne opere. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.

Bolesti koje se najčešće pojavljuju zimi su bolesti dišnog sistema, a mogu biti u rasponu od obične prehlade i hunjavice do gripe i upale pluća. Njihovi najčešći uzročnici su virusi, a simptomi povišena tjelesna temperatura, curenje iz nosa, kašalj, grlobolja, kihanje, umor. U nekim se slučajevima obična prehlada može zakomplicirati bakterijskom upalom. To se može očekivati kod osoba koje imaju česte upale uha ili sinusa i alergije, koje puše ili su često izložene dimu cigareta, ili imaju oslabljen imunološki sistem.

Budući da su u velikoj većini uzročnici bolesti virusi, antibiotici nam nisu korisni u liječenju. Osnovna je preporuka mirovati, uzimati dovoljno tekućine, vitamina, nosnih dekongestiva te sredstava za snižavanje temperature i protiv bolova. U slučaju da bolest traje predugo ili dođe do pogoršanja, neophodno je otići liječniku da procijeni je li potrebna terapija antibioticima.