Hipertenzija je postala pandemijska bolest čovječanstva, a najveći krivac za to je, prije svega, stresan način života. Prema riječima prof. dr. Amre Macić-Džanković, specijaliste interne medicine – kardiologa, zabrinjava činjenica da je sve više mladih u BiH s povišenim krvnim pritiskom.
"Svakodnevno kod 30-godišnjaka otkrivamo hipertenziju. U 95 posto slučajeva radi se o esencijalnoj hipertenziji, koja nastaje bez poznatog razloga", govori Macić-Džanković.
Krvni sudovi
Normalno je na neki način, ističe naša sagovornica, da 65-godišnjaci imaju problema s pritiskom, jer je to bolest starenja krvnih sudova.
"Oko 80 posto tog stanovništva ima hipertenziju. Dominantno tada raste gornji pritisak – to je tzv. staračka, sistolna (sistola − ispumpavanje), izolovana hipertenzija. Međutim, kod mladih se obično otkriva dijastolna hipertenzija (dijastola – punjenje srca krvlju) koja je karakteristična po tome da prvo raste donji pritisak, koji je puno opasniji. Znamo da je srce jedini organ koji se hrani u dijastoli, pa se zato i zove srčani pritisak. Svi ostali organi i dijelovi tijela se hrane u sistoli, kada se istiskuje krv. Srce u momentu istiska se ne može hraniti, ono krvne sudove širi u dijastoli. To je jedini organ koji se hrani u momentu mirovanja", pojašnjava Macić-Džanković.
Činjenica da mnogi nemaju nikakvih simptoma do pojave kardiovaskularnih komplikacija, koje često mogu biti i kobne, čini ovu bolest još opasnijom.
"Dobro je kada osoba ima tegobe koje ukazuju na povišen pritisak (nafiksirana hipertenzija). To je najčešće dovede ljekaru, nakon čega počne uzimati terapiju. Problem je kada nema tegoba, a pritisak je 150/100 ili 180/120. Takvi ljekaru dolaze tek nakon što dožive infarkt, moždani udar ili osjete probleme s cirkulacijom u nogama" naglašava Macić-Džanković.
Najveća greška
Prekid uzimanja terapije je najveća greška koju mnogi pacijenti s hipertenzijom prave u situaciji kada im bude bolje.
"U većini slučajeva terapija je doživotna. Međutim, postoje ljudi, iako je to rijetkost, koji život dovedu u red, u smislu da počnu kontrolirati stres, optimiziraju tjelesnu težinu, počnu se baviti fizičkim aktivnostima i vode računa o prehrani. U takvim situacijama, naravno, uz kompletnu zdravstvenu sliku, ljekar može donijeti odluku o prekidu terapije ", kaže prof. dr. Macić-Džanković.
Izbjegavajte stres i slanu hranu
- Zdrava težina. Gojaznost povećava rizik od hipertenzije za dva do šest puta u odnosu na normalnu težinu.
- Fizička aktivnost. Oni koji redovno vježbaju za 40 posto smanjuju rizik.
- Smanjiti unos soli. Od slane hrane pritisak u trenutku skače.
- Izbjegavati stresne situacije. Stres povećava opasnost od povišenog pritiska.
- Hrana bogata kalijem, poput nekih vrsta voća i povrća, mliječni proizvodi i riba, sprečavaju hipertenziju.
- Dokazano je da manji unos kalcija smanjuje rizik za hipertenziju.
- Preporučena doza dnevnog unosa kalcija iznosi 1.000 mg po danu za odrasle osobe između 19 – 50 godina starosti i 1.200 mg za osobe preko 50.
- Hrana siromašna magnezijem podiže pritisak. Iako ljekari ne preporučuju uzimanje ekstra dodataka magnezija, možete ga pronaći u zelenom lisnatom povrću, orasima, sjemenkama, grašku i grahu.
- Riblje ulje. Povećan unos omega 3 masnih kiselina može utjecati na normaliziranje pritiska.
Granica normalnog pritiska je 120/80
Prema vrijednostima Američkog udruženja za srce (American Heart Association), normalan pritisak je do 120/80 milimetara živinog stuba, a smatra se povišenim kada vrijednosti prijeđu 140/90.
Najnovija studija je, međutim, pokazala da svako “spuštanje” sistolnog krvnog pritiska za 10 mmHg smanjuje rizik od srčanog udara za petinu, moždanog udara i srčane slabosti za četvrtinu, a rizik od prerane smrti za 13 posto.
Glavobolja, nesvjestica, zujanje u ušima
Simptomi hipertenzije su:
- Glavobolja, naročito u predjelu potiljka.
- Zujanje u ušima.
- Nestabilnost pri hodu.
- Bol u prsima.
- Nedostatak zraka.
- Osjećaj nepravilnog i ubrzanog rada srca.
(Amela Sijerčić/Faktor.ba/Foto: J. Brutus)
