Meningitis je rijetka, ali opasna bolest koju karakterizira upala moždanih ovojnica, ovojnica koje okružuju mozak i leđnu moždinu.
Ovo patološko stanje mogu uzrokovati mnogi mikroorganizmi, ali u određenim slučajevima uzrok može biti iritacija moždanih ovojnica nezaraznim faktorima, na primjer, određenim lijekovima, tumorskim procesima, alergijskim reakcijama, bolestima vezivnog tkiva i brojnim drugim.
No, uobičajeno se pomišlja na meningitis uzrokovan mikroorganizmima i to najčešće virusima i bakterijama, te se izdvajaju dvije glavne, najčešće vrste infektivnog meningitisa: virusni i bakterijski. Bakterijski meningitis češće se pojavljuje zimi i početkom proljeća, a virusni ljeti ili u ranu jesen.
Bakterijski meningitis vrlo je ozbiljna bolest koja može biti smrtonosna. Klinička slika se razvije brzo, teška je i može ostaviti trajne posljedice na zdravlje. Bolest se najčešće prenosi kapljičnim putem - sekretom dišnog sistema, ždrijela i slinom - bliskim (kašljanje, kihanje, ljubljenje ili dijeljenje pribora za jelo) i produženim kontaktom. Najugroženije se osobe unutar istoga domaćinstva.
Virusni meningitis češće se pojavljuje od bakterijskog, no uglavnom je lakšeg toka, rijetko uzrokuje komplikacije, a oboljela se osoba oporavi za 7-10 dana bez specifičnog liječenja. Ovisno o uzročniku, može se prenijeti kapljičnim putem, kao i bakterijski, ali i zagađenom hranom, vodom, preko prljavih ruku ili ubodom insekata.
Iako se meningitis može razviti kod osoba bilo koje dobi, najčešće se pojavljuje kod male djece, zatim tinejdžera i mlađih odraslih ljudi.
Simptomi meningitisa su:
- povišena tjelesna temperatura
- glavobolja
- bol u zglobovima
- osjećaj slabosti
- mučnina
- povraćanje
- javlja se i osjetljivost na svjetlost, dezorijentiranost i poremećaj svijesti te ponekad osip po tijelu
- najupečatljiviji simptom meningitisa je ukočenost vrata (osoba ne može bradom dotaknuti prsa)
Koje su posljedice
Virusni meningitis obično prolazi bez komplikacija, dok bakterijski može ostaviti posljedice poput oštećenja sluha, vida, promjene ponašanja, teškoća u učenju, epileptičnih napada i slično. Ako dođe do razvoja septikemije (ulaska uzročnika u krv i širenje tijelom), moguća su i oštećenja tkiva, zatajenje organa i smrt.
Kako smanjiti mogućnost zaraze
Često perite ruke sapunom i vodom, naročito nakon mijenjanja pelena, obavljanja nužde, kašljanja ili ispuhivanja nosa. Izbjegavajte doticanja lica neopranim rukama.
Izbjegavajte bliski kontakt kao što je ljubljenje, grljenje ili dijeljenje pribora za jelo s oboljelima. Redovno čistite površine koje se često dodiruju, kao što su igračke i kvake, mobitele.
