Mr.sc.Esad Burgić,dipl.ing.MLD, voditelj laboratorija PROLAB Sarajevo
Bakira Cico,dipl.ing.,specijalista medicinske biohemije,supervisor PROLAB Sarajevo
Prof.dr. Damir Marjanović, redovni profesor Internacionalnog Burch Univerziteta i Univerziteta u Sarajevu i stručni konsultant laboratorija PROLAB Sarajevo
Najčešće pretrage koje se danas rade za određivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti su analize ukupnog holesterola, HDL holesterola, LDL holesterola i triglicerida. Ipak, brojna istraživanja su pokazala da ovo nisu dovoljni paramateri za preciznu procjenu rizika od kardiovaskularnih i mnogih drugih bolesti koji su prije svega vezani za aterosklerotične promjene. Stoga se, u posljednje vrijeme traže alternativni modeli pretraga, poput analize tzv. homocisteinskoga statusa.
Produkt varenja hrane koja sadrži aminokiselinu metionin je jedinjenje koje ze naziva homocistein. Terminološki se svrstava u grupu aminokiselina, ali po svom biohemijskom sastavu zapravo nije, ponekad se naziva i pseudo aminokiselina. O ovom jedinjenju se zna godinama ali je tek nedavno i dokazano da je homocistein vodeći uzrok nastajanja srčanih i moždanih udara, ali i karcinoma.
Metionin unesen ishranom se pretvara u homocistein, koji se daljim metaboličkim aktivnostima pretvara u cistein (od koga se stvaraju supstance koje daju prirodan imunitet u ćeliji), ili se ponovo pretvara u metionin. Samo mala količina homocisteina ostaje u tom obliku i eliminiše se iz organizma putem bubrega. Genetički poremećaj kod određenog broja ljudi uvjetuju nakupljanje homocisteina u krvi i onemogućavaju njegov dalji metabolitički put.
Nakupljanje homocisteina u krvi uvjetuje oštećenje krvnih sudova, pri kojima se na mjestu oštećenja pojavljuje upalni proces. Upala dovodi do nakupljanja slobodnih radikala i oksidacije LDL holesterola (bez obzira na njegovu vrijednost u serumu), te se LDL holesterol počinje lijepiti na oštećenom mjestu dovodeći do suženja lumena krvnog suda, a kao posljedica je infarkt ili moždani udar.
Stoga i ne čudi da je ispitivanje homocisteinskog statusa informativniji test za predviđanje srčanih bolesti, moždanog udara i smanjenog krvotoka u rukama i nogama od holesterola.
Povećane vrijednosti homocisteina mogu biti mogu biti uzrokovane kroz dva osnovna modela, tj nasljednim i stečenim uzrocima. Nasljedni faktori podrazumjevaju poremećaj transsulfuracije (nedostatak cistation β sintetaze) i poremećaj remetilacije (defektan transport vitamina B12, defektna sinteza vitamina B12 koenzima, defektna metionin sintaza, nedostatak 5,10 metilentetrahidrofolat reduktaze. S druge strane stečenim uzrocima možemo smatrati različite bolesti (hronična bubrežna insuficijencija, akutna limfoblastna leukemija, psorijaza), deficit vitamina (vitamin B12, folati, vitamin B6) i upotrebu lijekova (metotreksat, fenitoin, karbamezepam, azotni oksid, teofilin i 6 azauridin triacetat koji su antagonisti vitamina B6) komplikacije u trudnoći i sterilitet kod žena, kongenitalne malformacije, neka neurološke i psihičke poremećaje, anemije itd.
Osobe koje imaju u porodičnoj anamnezi roditelje ili bliske srodnike koji su imali srčani ili moždani udar, prilikom pretraga moraju provjeriti i vrijednost homocisteina, a ne samo holesterola i triglicerida. Postoji različito tumačenje stručne javnosti, kako laboratorijske tako i kliničara o gornjim granicama za homocistein. Laboratorije daju referalne vrijednosti sa gornjom granicom od 10-12 µmol/L, pa i veće za osobe starije od 65 godina. Neki od vodećih naučnika striktno sugeriraju da svaka vrijednost homocisteina preko 6,0 ili 7,0 µmol/L je ujedno i patološka.
Iz svega navedenoga sugerira se da se na sistematskim pregledima pored koncentracije holesterola, HDL-holesterola, LDL-holesterola i triglicerida, uvrsti i analiza homocisteina, imunohemijskom metodom ili, u posljednje vrijeme široko primjenjivom, analizom MTHFR- gena.
MTHFR gene: funkcija i detekcija varijanti
Utjecaj različitih genetičkih istraživanja u svakodnevnom životu danas je sve izraženiji i vidljiviji. Nutricionistička genetika, kao jedna od znanstvenih disiplina genetike, primarno je fokusirana je na utjecaj individualne genetičke konstitucije čovjeka na njegovo zdravlje, osobito na danas sveprisutni problem prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, te njihovu prevenciju. Prethodnim znanstvenim istraživanjima identificirano je više od 500 gena koji su direktno ili indirektno povezani s regulacijom tjelesne težine, determinacijom udjela masnog tkiva u organizmu ili, pak, motoričkim sposobnostima koje imaju potencijalnu ulogu prilagodbi pojedinca na program prehrane i tjelesne aktivnosti.
Genske varijante koje usmjeravaju odgovor pojedinca na različite tipove prehrane, uglavnom su usmjerene ka razgradnji masti, apsorpciju masti/masnih kiselina u tankom crijevu, nastanak masnih stanica, metabolizam ugljikohidrata, probavu laktoze te proizvodnju energije i topline. S druge strane genske varijante koje utječu na odgovor pojedinca na tjelesnu aktivnost odnose se na njihov utjecaj na motoričke i funkcionalne sposobnosti kao što su izdržljivost ili snaga.
Razumijevanje genskoga profila pojedinca i njegove reakcije na različite modele prehrane i tjelesne aktivnosti je ključno je za izradu individualnog i učinkovitog pristupa prehrani i tjelesnoj aktivnosti. To vodi ka optimalnom rezultatu kontrolirane prehrane i treninga. Naime, pojedinac više ne primjenjuje univerzalne i neprecizne metode dijeta i tjelovježbi, već na osnovu ustanovljenoga genetičkoga profila, personalizira i usklađuje model ishrane i tjelovježbe.
Kako je već navedeno poremećeni metabolizam folata uvjetuje povišenu razinu homocisteina u plazmi, što uvjetuje brojne zdravstvene probleme. Prethodna znanstvena istraživanja su potvrdila da postoji gen koji kodira enzim mettilentetrahidrofolat reductaza (MTHFR) a koji sudjeluje u metabolizmu folata (vitamin B9) i sintezi esencijalnih aminokiselina. Ovaj gen je pozicioniran na prvom kromosomu, tačnije na p36.3 lokaciji i detektovano je nekoliko genetičkih polimorfizama u sekvenci ovoga gena koji uvjetuju postojanje više njegovih varijanti. Naime, varijante ovog MTHFR gena povezane su s poremećenim metabolizmom folata i povišenim razinama homocisteina u plazmi te, posljedično, brojnim zdravstvenim problemima. Najistraživanija polimorfizmi su jeste MTHFR677 i MTHFR1289. Dokazano je da genotip TT (MTHFR677) ukazuje na umjereno povećani rizik za hiperhomocisteinemiju (povećana razina homocisteina). Naime prisustvo C baze na poziciji 677 (normalni alel) uvjetuje sintezu alanina, dok prisustvo T baze na istoj poziciji uvjetuje sintetiziranje valina, što, pak dovodi do proizvodnje termolabilnog i kapacitetom reduciranog MTFHR enzima. Pored toga, u slučaju kombinacije genotipa CT (MTHFR677) s genotipom AC (MTHFR1298) utvrđen je povećani rizik za hiperhomocisteinemiju.
Stoga su danas razvijene metode kojima se mogu detektovati varijante na ovom genetičkom markeru te na osnovu njih potvrditi da li neki pacijent/ispitanik ima ili nema normalnu aktivnost enzima (MTHFR) koji sudjeluje u metabolizmu folata, stoga ima ili nema gensku sklonost za razvoj određenih zdravstvenih problema (hiperhomocisteinemije), koji mogu biti uzrok poremećajima koagulacije (trombofilija- povećano stvaranje krvnih ugrušaka), anemijama i nekim kardiovaskularnim bolestima. Ipak bitno je napomenuti da se povišena razina aminokiseline homocisteina, osim zbog genske sklonosti, može se javiti i kao posljedica određenog (nezdravog) prehrambenog ponašanja, npr. uslijed povećanog unosa esencijalne aminokiseline metionin iz prehrane, pri čemu je preporučeni dnevni unos metionina, prema preporukama Svjetske Zdravstvene Organizacije, 10 miligrama po kilogramu tjelesne mase.
Na prostorima Bosne i Hercegovine, danas je prisutno testiranje ovoga gena i to u sklopu sistema u kojem se, pored njega, analizira još 13 najčešćih polimorfizama (genskih varijanti) koji su uključeni u razvoj pretilosti te nekih kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti (npr. dijabetes tipa 2), ali i u razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti lokomotornog sustava. Ovo testiranje realizira Prolab laboratorij u suradnji sa kompanijom Genos i Zagreba, a kao krajnji rezultat dostavlja se pojednostavljen i grafički „genetički status“ pojedinca, kao i preporučeni individualni model ishrane. Dosadašnja iskustva u primjeni ovoga testiranja ukazala su na potpunu optimiziaciju genetički individualiziranoga modela prehrane i vježbanja kod osoba koje su se pridržavale sugestija iz ovoga nalaza.
U privatnom medicinsko biohemijskom laboratoriju PROLAB Sarajevo radimo analizu homocisteina u serumu najsavremenijim metodama imunohemije, i DNA analizu genskih polimorfizama koji su vezani za metabolizam homocisteina.
