Koriste se također i u spriječavanju dijareje (proljeva) kao česte nuspojave uslijed primjene antibiotika, budući se djelovanje antibiotika zasniva na „uništavanju“ bakterija, kako patogenih (štetnih) tako u određenoj mjeri i onih „dobrih“.
Danas je u apotekama prisutan sve veći broj proizvođača raznih probiotičkih sojeva, što nam na prvi pogled otežava donošenje odluke koji probiotik izabrati, ali prije nego krenemo tim putem, pojasniti ćemo zašto je poželjna primjena probiotika.
Uloga probiotika i što je to mikrobiom
Poznato je da različite organske sisteme čovjeka koloniziraju „dobre bakterije“ (u probavnom sistemu, na koži, u urinarnom traktu, vaginalnom području itd.) i upravo one imaju važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja. Kad govorimo o ovim „dobrim bakterijama“ koje su sastavni dio našeg tijela koristimo izraz mikrobiom.
Naš mikrobiom razvija se već od samog rođenja, a sastav se mijenja i ovisi o brojnim vanjskim faktorima kao što su prehrana i primjena lijekova stoga svatko od nas ima jedinstvenu strukturu mikrobioma, slično kao otisak prsta.
Ukoliko dođe do razvoja bakterija koje ne pogoduju našem zdravlju (ali nisu patogene odnosno ne uzrokuju infekciju) tada govorimo o neravnoteži mikrobioma (disbiozi). Mikrobiom ima ulogu u toku raznih bolesti (npr. upalnih bolesti crijeva, sindroma iritabilnog crijeva, metaboličkih bolesti, dijabetesa tipa II, pretilosti, alergija…), a u prilog tome govori činjenica da je 60 – 70 % stanica imunološkog sisema čovjeka prisutno upravo u crijevima te da nas mikrobiom probavnog sistema štiti od patogena („štetnih“ mikroorganizama).
U prevenciji disbioze i suportivnom liječenju stanja koja su usko povezana s razvojem disbioze primjenjuju se probiotici.
O probioticima se također govori kao „dobrim bakterijama“ što je u skladu s doslovnim prijevodom „pro-bios“ – „za život“. Osim bakterija, u grupu probiotika ubrajamo i kvasac Saccharomyces cerevisiae var.boulardii.
Koji probiotik odabrati uslijed primjene antibiotika?
Najčešći lijekovi koji mogu uzrokovati disbiozu su antibiotici s posljedičnim razvojem dijareje koja može nastupiti već prvi dan, ali i unutar dva mjeseca od početka primjene antibiotika. Ovisno o vrsti antibiotika ova nuspojava može biti različitog intenziteta i učestalosti pojave.
U prevenciji dijareje (proljeva) koja je posljedica primjene antibiotika poželjno je koristiti probiotik. Svaki probiotik ima svoje specifično djelovanje stoga željeni učinak probiotika može izostati ako se ne odabere adekvatan probiotik u skladu s potrebama.
Što zaključiti u vezi probiotika?
Nije svaki probiotik isti stoga je prilikom odabira probiotika poželjno konsultovati se sa doktorom.
Probiotici svoje pozitivne učinke na zdravlje mogu ostvariti u vidu prevencije ili suportivnog liječenja raznih bolesti i tegoba kao što su bakterijske i virusne infekcije probavnog sistema, atopijske dermatitis itd. te je za svako pojedino stanje potrebno odabrati određen probiotik.
LittleDot/mojDoktor.ba
Slični članci
