Zašto, kada i koliko često provoditi samokontrolu glukoze u krvi?

Zašto je samokontrola glukoze važna?



Samokontrola vrijednosti glukoze u krvi (GUK) ima ključnu ulogu u regulaciji šećerne bolesti. Kako se vrijednosti glukoze u krvi stalno mijenjaju ovisno različitim čimbenicima (hrana, tjelesna aktivnost, stres, akutne bolesti, vrsta terapije..) redovno provođenje samokontrole dat će vam uvid u utjecaj ovih čimbenika na vrijednosti glukoze u krvi te ćete odmah moći poduzeti korake za ispravljanje preniskih ili previsokih vrijednosti GUK-a.



Očekivane vrijednosti GUK-a, kod osoba koje nemaju šećernu bolest, su:



3,0 mol/L - 6,1 mmol/L natašte i do 7,8 mmol/l iza obroka.

Rezultate mjerenja glukoze u krvi redovito upisujte u dnevnik samokontrole koji ćete uvijek imati sa sobom pri kontrolnim pregledima kod vašeg liječnika.



Rezultati iz vašeg dnevnika samokontrole pomoći će vašem liječniku u prilagodbi terapije vašim potrebama, a kako bi se postigla što bolja regulacija šećerne bolesti.



Da li samokontrola glukoze pomaže u sprječavanju i odgađanju komplikacija šećerne bolesti?



Različite kliničke studije pokazale su da se češćim mjerenjem glukoze u krvi poboljšava regulacija šećerne bolesti, a time se i smanjuje učestalost komplikacija.



Tako je DCCT studija (Diabetes Control and Complications Trial) pokazala da:



Češća samokontrola značajno smanjuje i usporava razvoj komplikacija kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.

Intenzivirana terapija inzulinom smanjuje rizik od pojave komplikacija na očima i bubrezima te oštećenja živaca za čak 75%, kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.

Bolja regulacija vrijednosti glukoze u krvi kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2 smanjuje rizik od retinopatije (oštećenja očiju) za 25%, nefropatije (oštećenja bubrega) za 33%, moždanog udara za 33% i smrti zbog kroničnih komplikacija dijabetesa za 33%.

Druga studija nazvana ROSSO (Retrolective Study Self Monitoring of Blood Glucose and Outcome in People with Type 2 Diabetes) pokazala je da:



Redovna samokontrola koda osoba sa šećernom bolešću tipa 2 bez obzira na vrstu terapije značajno smanjuje pojavu komplikacija (32%) i smrtnost (51%) kod osoba s dijabetesom tipa 2.

Kako postići dobru regulaciju šećerne bolesti?



Dobra regulacija šećerene bolesti znači da su vrijednosti glukoze u krvi u očekivanim i optimalnim granicama (od 3 do 8 mmol/L uz negativnu glukozu u mokraći).



Da biste postigli dobru regulaciju šećerne bolesti neophodno je:



određivati vrijednosti glukoze u krvi nekoliko puta dnevno;

postići dobru ravnotežu između prehrane, tjelesne aktivnosti, lijekova i/ili inzulina;

voditi dnevnik samokontrole u koji ćete redovito upisivati izmjerenje vrijednosti GUK-a, te sve događaje koji su mogli utjecati na njihovu promjenu.

Tako ćete izbjeći čestu pojavu hiper ili hipoglikemija, a vrijednosti GUK-a bit će unutar očekivanih i optimalnih granica. Time ćete sprijećiti pojavu komplikacija ili njihovo napredovanje.



Kada mjeriti vrijednosti glukoze u krvi?



Preporuka:



Obavezno: Prije terapije i prije obroka te kod općeg lošeg stanja (hipoglikemija ili hiperglikemija).

Povremeno: 2 sata poslije obroka i noću.

U tablicama su dane okvirne ciljne i prihvatljive vrijednosti kretanja GUK-a u različito doba dana no kako se te vrijednosti mogu razlikovati od osobe do osobe, nužno je da se oko toga posavjetujete sa svojim liječnikom:



doba dana ciljni raspon prihvatljivi raspon

prije doručka 4,0 – 6,5 mmol/L 4,0 – 7,5 mmol/L

prije ručka 4,0 – 6,0 mmol/L 4,0 – 7,5 mmol/L

prije većere 4,0 – 6,0 mmol/L 4,0 – 7,5 mmol/L

prije spavanja 6,5 – 8 mmol/L 5,9 – 10 mmol/L

doba dana ciljni raspon prihvatljivi raspon

2h nakon doručka < 6,5 mmol/L < 8,8 mmol/L

2h nakon ručka < 6,5 mmol/L < 8,8 mmol/L

2h nakon većere < 6,5 mmol/L < 8,8 mmol/L

02:00h do 04:00h 6,0 – 8 mmol/L 8,0 – 10 mmol/L

Da li su potrebna i dodatna mjerenja glukoze u krvi?



Prema potrebi i onome kako se osjećate možete samokontrolu provoditi i češće nego što je gore preporučeno.



Dodatna mjerenja GUK-a će vjerojatno biti potrebna u sljedećim situacijama:



nakon promjene terapije (lijekova/inzulina);

ako ste promijenili (smanjili/povećali) intenzitet tjelesne aktivnosti;

nakon promjene u prehrani;

ako uzimate lijekove koji mogu utjecati na koncentraciju GUK-a;

tijekom akutne bolesti;

tijekom trudnoće;

na putovanja;

nakon konzumacije alkoholnih pića;

ako ste jeli namirnice koje inače ne jedete;

prije i nakon tjelesne aktivnosti;

prije vožnje automobila;

ako ste pod stresom;

prije aktivnosti koje zahtjevaju pojačanu koncentraciju.

Svakako se posavjetujte s liječnikom o potrebi uvođenja dodatnih mjerenja.