Vaginalno operativno dovršenje poroda

Ukoliko nakon dva sata unatoč dobrim trudovima ne dolazi do poroda, a glavica djeteta je na dnu zdjelice, porod treba dovršiti porodnim kliještima (forcepsom) ili vakuum ekstraktorom.



Sve žene žele lijep, lagan i prirodan porod. One se nadaju, da u porodu neće trebati dobivati nikakve lijekove i da će nakon nekoliko sati trajanja trudova bez ičije pomoći roditi zdravo i vitalno dijete. "S takvim mislima (očekivanjima) očekivala sam porod svog sina", priča Silvija (27) iz Zagreba. Ali se nažalost nešto drugo dogodilo. Tri dana nakon izračunatog termina započeli su trudovi, u početku neregularni i rijetki. Silvija s mužem odlazi u Kliniku s strahom. Nakon što je Silvija pregledana u Klinici rečeno joj je da nema promjena na vratu maternice, odnosno, porod još nije započeo i vraćena je kući. Kod kuće je i dalje osjećala bolove u križima. Nakon dva dana trudovi postaju sve jači učestaliji pa Silvija ponovno dolazi u Kliniku. Zaprimljena je u Kliniku, i nakon pripreme uvedena u rađaonicu. Zbog bolnih trudova je dobila epiduralnu anesteziju. Maternično ušće se brzo otvaralo, glavica spuštala tako da je ubrzo osjetila pritisak. Glavica se spustila do dna zdjelice pa je Silviji objašnjena kako će tiskati. Silvija je tiskala snažno svakim trudom, ali se glavica djeteta nije spuštala ni nakon dva sata, pa je porodničar razmišljao o dovršenju poroda vakuum ekstraktorom ili forcepsom. Odlučio se za vakuumn ekstraktor. Nakon što je postavio zvono vakuum ekstraktora na glavicu djeteta i s laganim povlačenjem u dva truda rođeno je muško dijete težine 3.600 grama 52 cm dugo, koje je odmah zaplakalo i ocijenjeno je Apgar indeksom nakon prve minute 10 i nakon pete minute također 10. Nakon rođenja djeteta Silvija i njezin suprug su bili zadovoljni i presretni.



Forceps i vakum ekstrakcija



Načini vaginalnog operacijskog dovršenja poroda su: vakuum ekstrakcija i forceps. Koji će se od navedenih operacijskih zahvata učiniti ovisi o spretnosti porodničara, porodnom kanalu, veličini djeteta, o visini i rotaciji glavice djeteta.



Za postavljanje forcepsa ili vakuum ekstraktora mora postojati indikacija za vaginalno dovršenje poroda, a moraju biti ispunjeni uvjeti.



Indikacije mogu biti od strane majke i sa strane djeteta. Sa strane majke su neke patološke trudnoće kao što su preeklampsija i eklampsija, zatim slabi trudnovi te opće bolesti životno važnih organa, tj. srca i pluća. Indikacije sa strane djeteta je intrauterina asfiksija. Kada je ušće potpuno otvoreno, vodenjak prsnuo, glava djeteta na dnu zdjelice i rotirana postignuti su uvjeti za dovršenje poroda ili vakuum ekstraktorom ili porodničkim kliještima (forcepsom).



Prva poznata kliješta opisana su u 17. stoljeću, a pripadala su Peteru Chamberlainu. Ostala su tajna obitelji sve do početka 18. stoljeća kad ih je treći potomak obitelji prodao u Nizozemsku. Nakon toga konstruirano je nekoliko tipova kliješta (engleska, njemačka, francuska, po Palfynu, Levretu, Smellieu i dr.), a razlikuju se po dužini, masivnosti i sklapanju. Najviše su u upotrebi kliješta po Smellieu. Instrument se sastoji od dva pera (slika). Svako pero ima držak i na njemu kvake na koje se nastavlja vrat te žlica. Žlica ima dva rebra i među njima otvor. Rebra se spajaju u vrh. Forceps, kad je sklopljen, ima dvije prilagodljive krivine, savijen je prema glavici djeteta i prema crti prolaznici zdjelice. Brava se nalazi na vratu žlice.



Ispravno uveden forceps ne stišće glavicu i ne smanjuje njezin opseg. "Vučna snaga" tako uvedenog forcepsa može biti znatno veća nego vakuum ekstraktora, što je u slučajevima hitnosti važno.



Vakum ekstrakcija



Vakuum ekstraktor je instrument koji koristi negativni tlak na glavicu djeteta za njegovu ekstrakciju. Njime se kao i forcepsom najčešće nadomještavaju slabi trudovi. Prednost mu je što ne povećava opseg porodnog objekta, odnosno predležeće česti te što nije bitna rotacija glavice.



Pokušaj korištenja "podtlaka" za dovršenje poroda datira još iz 1705 godine (de Jonge). Od tada su brojni autori nudili svoja tehnička rješenja i konstrukcije prikladnog instrumenta. Značajan je doprinos razvoju vakuum ekstraktora da Riječanin Finderle 1952. godine konstrukcijom svog vakuum ekstraktora. Široka primjena omogućena je tek usavršenim Malmströmovim vakuum ekstraktorom. Za postavljanje vakuum ekstraktora potrebno je da postoji indikacija i uvjeti, koji su uglavnom isti kao i za postavljanje forcepsa.



Vakuum ekstraktor sastoji se od usisnog zvona, vakuum boce i ručne ili električne pumpe (slika). Zvono ima nekoliko veličina, s promjerom otvora od 30, 40 i 50 mm. Zvono je spojeno s usisnom pumpom pomoću gumene cijevi u kojoj se nalazi metalni lančić koji na kraju ima poprečno postavljeno metalno hvatište za povlačenje. Usisavanjem zraka stvara se negativni tlak koji će omogućiti trakciju.



Zvono se postavlja na glavicu djeteta, pazeći pri tome da se ne uhvati vaginalna stijenka ili rub ušća maternice. Nakon toga se polagano električnom pumpom postigne negativni tlak od 0,8 atmosfera. Zatim se sinkrono s trudovima povlači imitirajući mehanizam normalnog poroda. Vakuum ekstraktor se postavlja pri ispražnjenom mokraćnom mjehuru, a pri trakciji se uvijek učini epiziotomija. Prije aplikacije ekstraktora, kao i forcepsa, poželjno je anestezirati međicu lokalnom infiltracijom. Vakuum ekstraktor se postavlja i na predležeći zadak, pri čemu valja paziti na moguću ozljedu genitalnih organa čeda. Povlačenje čeda vakuum ekstraktorom mora biti oprezno.



Koliko je siguran porod djeteta s opstetričkim kliještima ili vakuum ekstraktorom?



Dovršenje poroda s opstetričkim kliještima (forcepsom) ili vakuum ekstraktorom je sigurno i nije štetno niti za dijete niti za majku, uz uvjet da ih koristi iskusan porodničar.



Posljednjih godina se smanjuje broj vaginalno operativno dovršenih poroda ( s forcepsom i vakuum ekstraktorom), a povećava se broj carskih rezova. Neopravdan je strah od dovršenja poroda forcepsom ili vakuum ekstraktorom i ne treba davati prednost carskom rezu ukoliko ne postoji stroga indikacija za carski rez. Učestalost carskih rezova u nekim zemljama Europe i SAD iznosi više od 30%. I u Hrvatskoj se posljednjih godina povećava broj dovršenih poroda carskim rezom. Prije nekoliko godina samo je 7% poroda dovršavano carskim rezom, a danas više od l4%. Broj poroda dovršenih vakuum ekstraktorom ili forcepsom se smanjio na ispod 1%. Ne treba zaboraviti da porod dovršen carskim rezom nosi ne mali broj komplikacija i za majku i dijete. Budućim majkama treba objasniti prednost vaginalnog poroda i pripremiti ih i na mogućnost dovršenja poroda forcepsom ili vakuum ekstraktorom.