Iako se anemija vrlo lako može dijagnosticirati pretragom krvi, većinom ostaje neprepoznata zato što su simptomi univerzalni.

Umor, glavobolju, iscrpljenost, pospanost, lupanje srca, slabiji apetit i bljedilo, nedostatak zraka i oslabljenu koncentraciju ljudi često smatraju uobičajenim posljedicama današnjeg stresnog načina života ili ipak ove simptome pripisuju raznim oboljenjima, ne pomišljajući na slabokrvnost.

Anemične osobe u krvi imaju smanjen broj crvenih krvnih stanica eritrocita, odnosno koncentraciju hemoglobina (proteina u eritrocitima koji prenosi kisik). Slabokrvnost se može pojaviti zbog raznih uzroka, na primjer, infekcija, hroničnih bolesti, endokrinoloških poremećaja, nedostatka krvotvornog tkiva u koštanoj srži, manjka folne kiseline i vitamina B12.

No, česta je anemija zbog manjka željeza, bilo zbog smanjenog unosa željeza, povećanih potreba za željezom zbog određenih stanja ili zbog gubitka krvi, na primjer, obilnijih mjesečnica.

Već nakon pojave prve menstruacije žene su izloženije većem gubitku željeza od muškaraca. Potrebe za željezom povećane su i u trudnoći. I djeca mogu biti sklona gubitku željeza zbog brzog rasta i razvoja, ali i prehrane siromašne željezom.

Anemija je česta kod starijih osoba koje je teže podnose zato što su ljudi u zrelijoj dobi općenito podložniji bolestima, pa anemija dodatno pogorša neku već postojeću bolest.

Kad je riječ o anemiji zbog manjka željeza, često zaboravljamo koliko je ovaj mineral ključan za naš organizam. Osim što prenosi kisik, željezo je građevni dio imunosnih stanica koje nas štite od bolesti, a također je važno za rad mišića i snagu.