Anafilaksija je akutni po život opasni sindrom s multisistemskim manifestacijama. Među najčešće poznate uzročnike anafilaktičkog šoka ubrajaju se primjena penicilina, otrovi insekata i primjena radiokontrastnih sredstava.
Anafilaktički šok predstavlja maksimalni oblik rane alergijske reakcije s akutnom sistemskom simptomatikom. Nastaje kod specifično osjetljivog pacijenta (kada je već prethodno bio u kontaktu s odgovarajućim alergeno te je došlo do nastanka preosjetljivosti) putem unosa antigena (većinom parenteralno - injekcijom, infuzijom, ubodom insekta te rijetko peroralnim putem (prehrambene namirnice, lijekovi).
Kako prepoznati anafilaktički šok?
Uobičajeno se javljaju kožne promjene poput svrbeža, crvenila, urtikarije, angioedema. Otečenost sluznica, svrab očiju, nosa i usta su česti simptomi kao i oticanje usana i jezika što može dovesti do otežanog disanja i gutanja. Ozbiljniji znaci anafilaktičke reakcije manifestiraju se u obliku opstrukcije donjih i gornjih dišnih putova.
Zbog zahvaćanja gastrointestinalnog trakta može se javiti: mučnina, povračanje, grčevi, proljev. Zbog smanjenog protoka krvi u mozgu te direktnog toksičnog učinka oslobođenih medijatora može se javiti vrtoglavica, nemir, gubitak svijesti.
Prevencija kod anafilaktičkog šoka
Svaka osoba pa tako i ona koja nikada nije imala alergijsku reakciju trebala bi se testirati na alergene. Ako se nikada niste testirali, ne možete ni znati na što ste alergični. Izbjegavajte obradu i konzumiranje namirnica koje vam izazivaju alergiju, jer čak i male količine supstanci mogu uzrokovati velike probleme.
Izbjegavajte izlaganje alergenu ako ste na primjer alergični na ubod ose. Uvijek se posavjetujte s liječnikom o rizicima za alergiju prema supstancama koje su slične kao ona koja kod vas uzrokuje alergiju.
