Odrastao čovjek u prosjeku može dotaknuti i do 30 predmeta u minutu, a problem se javlja kod diranja površina koje su "visoko-prometne", poput šoping kolica, sjedišta u doktorskoj ordinaciji i slično, a potom prenošenja tih bakterija na lice, u usta... Važno je znati prepoznati "opasne predmete", ali i preduzeti mjere kako bismo se zaštitili.
Opasnost u restoranu
Jeste li ikada vidjeli da se meni u restoranima pere? Vjerovjatno ne, jer se taj komad papira najčešće obložen plastikom nikad ne pere. Studija objavljena u časopisu "Medicinska virologija" je otkrila da na tim jelovnicima virusi u prosjeku preživljavaju i do 18 sati. Isto vrijedi i za posudice za so te staklenke s uljem i sirćetom. Zaštititi se možete tako da perete ruke tek nakon narudžbe, ali i da pazite da meni ne dotakne pribor za jelo ili tanjir.
Bakterije vrebaju iz pića
Na limunu se često nalaze potencijalno patogene bakterije, a prema studiji časopisa "Enviromental Health" čak 70 odsto limuna iz kafića sadrži tragove mikroba, uključujući gljivicu Candida Albicans, bakterije Escherichia coli, Helicobacter pylori i Listera monocytogenes. Ništa bolji nije led - u više od 72,2 odsto uzoraka leda u kafićima i restoranima mogu se pronaći patogene bakterije, prvenstveno zbog njihova razmnožavanja u ledomatu. Rješenje? Ne naručujte piće s limunom i ledom.
Nisu opasne školjke, već ručke na vratima!
O ovome se već dugo govori, a brojne studije potvrđuju. Iako su ljudi svjesni velikog broja bakterija koje vrebaju u javnim WC, griješe u mišljenju da one prijete iz WC šolje. Većina ljudi neće sjesti na tu šolju, ali će se svi uhvatiti za ručku na vratima da bi izašli. Na preko 98 odsto ručki na vratima pronađeni su tragovi bakterija koje mogu uzrokovati razne bolesti, a potiču iz fekalija. Da bi to spriječili, oko ruke omotajte papirnatu maramicu ili WC papir za primanje ručke, a nakon izlaska ga odmah bacite.
Ni pranje ruku nije bezazleno
Oko 25 odsto kutija ili držača za sapun kontaminirano je velikom, pa i opasnom količinom bakterija. Većina njih nije nikad čišćena, ističe mikrobiolog Čarls Gerba. Dno takvih uređaja dodiruju prljave ruke, što pogoduje daljem razmnožavanju. Zbog toga je potrebno dobro istrljati ruke sapunom i isprati što toplijom vodom barem 15 do 20 sekundi. Osim toga, možete se koristiti i malim dezinfekcionim maramicama.
Na 75 odsto kolica su fekalne bakterije
Ručke čak dvije trećine testiranih šoping kolica u velikom istraživanju na deset američkih supermarketa bile su kontaminirane bakterijama iz ljudskih i životinjskih fekalija. Po tome su kolica prljavija čak i od javnih WC-a, a najveću grešku rade ljudi koji jedu u šopingu - bilo da degustiraju ili hodaju po prodavnici s pecivom. Pričekajte da dođete kući i dobro isperite ruke prije pospremanja hrane, savjetuju stručnjaci.
Kod ljekara oprezno
Poznato je kako su ordinacije pravi rasadnici bakterija i virusa - tamo dolaze bolesni ljudi koji ih šire. Da biste smanjili svoju izloženost, sa sobom uzmite vlastite novine, trudite se ne dodirivati previše sjedala, a u čekaonici pokušajte sjesti barem jedno sjedalo razmaka od drugih pacijetana. Ne dodirujte lice nakon posjeta ljekaru sve dok ruke niste dobro oprali.
Vlastiti neprijatelj
Studije pokazuju da su od ličnih i kućnih predmeta koje ljudi koriste najprljaviji, odnosno s najvećom koncentracijom bakterija ručne torbe, daljinski upravljači, mobiteli te tipkovnice. Ne zaboravite kod čišćenja pa i njih "pređite" dezinfekcionim maramicama.
