Hipertenzija je prema riječima kardiologa mr. sc. dr. Adnana Delića iz Poliklinike Kardiocentar Sarajevo najčešća dijagnoza i procjenjuje se da danas u svijetu problem s povišenim pritiskom ima oko dvije milijarde ljudi.
Nastanak ateroskleroze
"Kod hipertenzije je problem što često pacijent s povišenim pritiskom ne osjeća nikakve tegobe, a za to vrijeme pritisak oštećuje brojna tkiva, predstavlja opterećenje za arterije i direktno oštećuje njen unutrašnji sloj, njen endotel. Oštećenje tog unutarnjeg omotača arterije predstavlja mjesto gdje se počinje razvijati ateroskleroza", objašnjava dr. Delić.
Ističe da je unutrašnji sloj arterije vrlo tanak, sastoji se od jednog sloja ćelija i predstavlja svojevrsnu izolaciju koja štiti arterije od lijepljenja trombocita i nakupljanja holesterola.
"Pušenje, pritisak i šećer direktno oštećuju taj unutrašnji sloj. Oštećuju na način da 'zagrebu' tu izolaciju usljed čega se na oštećenom sloju počinje hvatati i naklupljati holesterol, tako da se stvori jedna mala 'grudvica'. Tijelo odreaguje tako što aktivira kompleksan proces upale – na mjesto oštećenja dolaze ćelije koje pokušavaju razgraditi holesterol, ali to ne uspijevaju; umnožavaju se glatke mišićne ćelije, itd., i tako se vremenom stvaraju sve veće aterosklerotske naslage, koje se nazivaju plak", precizira on.
Usljed ovakvog oštećenja, arterije gube na elastičnosti, i zadebljavaju, što dovodi do sve slabijeg dotoka krvi u zahvaćene organe, i oni vremenom gube svoju normalnu funkciju.
"Kada su arterije zadebljanje zahtijevaju sve više kisika za vlastitu prehranu, a kisik sve teže dolazi do dubokih mišićnih slojeva. Hipertenzija pokreće nekoliko mehanizama oštećenja krvnih žila. S obzirom da krvne žile dolaze do svih organa u tijelu, a bez krvi nema funkcionisanja, hipertenzija može, ako se ne liječi, dovesti do poremećaja vida poput krvarenja u rožnici, srčanog i moždanog udara, zatajenja bubrega", upozorava ovaj kardiolog.
Stoga je važno, naglašava naš sugovornik, ovo stanje na vrijeme otkriti i redovno ga kontrolisati.
Pravilna dijagnoza
S obzirom da se hipertenzija može uspješno liječiti prvi korak je ustanoviti ko zaista ima visok krvni pritisak. Pravilna dijagnoza obično zahtijeva niz mjerenja u određenom vremenskom periodu, a u najnovijim smjernicama za optimalno liječenje pritiska, mjerenje aparatom "Holter pritiska" preporučuje se kao najbolji način utvrđivanja ima li neko zaista povišen pritisak.
"Postoje specifične okolnosti kada se čovjek iz nekog razloga ne osjeća dobro i ode na pregled, gdje mu pritisak još više skoči. Doktor mu ustanovi da ima visok pritisak i propiše mu odmah lijekove. To je pogrešno. Mi pritisak liječimo samo ako smo vidjeli da je on u prosjeku povišen, odnosno da je većinu vremena povišen. Jedno mjerenje nije dovoljno. U takvim situacijama preporučamo nekoliko opcija, a najbolje i najtačnije rezultate dobijemo kada se pacijentu sa sumnjom na hipertenziju uradi 24 - satno mjerenje aparatom Holter pritiska. Aparat je veličine kutije cigareta, nosi se 24 sata i s njim pacijent spava, može se baviti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima. Holter periodično, obično svakih 15 minuta, mjeri pritisak i bilježi te vrijednosti. Na osnovu tih mjerenja dobijemo nalaz koji nam pokazuje prosječne vrijednosti krvnog pritiska za 24 sata, vrijednosti pritisaka danju, noću, tokom aktivnosti, itd. Holter ima daleko veću težinu od pojedinačnog mjerenja upravo iz razloga što pritisak inače jako varira", kaže naš sugovornik.
Na osnovu očitavanja prosječne vrijednosti krvnog pritiska, kaže dr. Delić, ustanovit će da li je pacijentu zaista potrebno uvesti terapiju. Alternativa je da se pritisak može mjeriti tokom 15 dana. Mjerenje može biti svakodnevno, što je i najbolja opcija - ujutro ili uvečer, ili u oba perioda. Pritisak se, također, može mjeriti i svaki drugi ili treći dan.
"Interesantno je da bolje rezultate dobivamo mjerenjem kod kuće, nego mjerenjem kod ljekara, što, naravno, podrazumijeva da pacijent ima dobar tlakomjer. Naime, svaki 4. pacijent ako ne i češće ima skok pritiska samo zato što je došao kod ljekara. Često kod ljekara dobijamo lažno visoke vrijednosti", otkriva dr. Delić.
Učinkovita terapija
Terapija kod liječenja hipertenzije danas je izuzetno učinkovita. Ipak, prekid uzimanja terapije je najveća greška koju mnogi pacijenti s hipertenzijom prave u situaciji kada im bude bolje.
"Često pacijenti prekidaju terapiju, vjerujem da im ponekad stalno uzimanje lijekova i dosadi, no moraju znati da nam je dugoročna kontrola pritiska vrlo važna čak iako se dobro osjećaju", kaže dr. Delić.
Inače, pritisak ima tendenciju rasta s godinama. Problem se češće javlja kod muškaraca iznad 45. godine i žena iznad 55. godine starosti.
"Definitivno je sa godinama učestalost hipetrenzije sve veća. Kada liječimo pacijenta često se desi da nakon nekoliko godina moramo malo pojačati dozu lijeka, jer njegov pritisak prirodno raste. Kod muškaraca jeste veća sklonost nastanka visokog pritiska u ranijim godinama, nego kod žena i otprilike se nakon menopauze taj odnos izjednači. Međutim, to ne garantuje da je mlad čovjek bez povišenog pritiska. Nerijetko se sretnu pacijenti starosti 20-ak godina koji ipak imaju hipertenziju koja zahtijeva liječenje", kaže naš sugovornik.
Savjetuje da bi muškarci već u u starosnoj dobi između 35. i 40. godine trebali jednom godišnje izmjeriti pritisak, a u dvije godine masnoće i šećer u krvi.
"Žene bi ovo pravilo trebale uvesti u starosnoj dobi između 45. i 50. godine, i ta preporuka važi i za osobe koje su inače zdrave. Jer, uvijek je najbolji i najjeftiniji učinak preventivnog djelovanja. Lijepo je vidjeti transplantaciju srca, djeluje spektakulatno, međutim uzmite u obzir da ona košta 100.000 maraka, a šta smo sve mogli napraviti za te novce u preventivnom liječenju? Pravovremenim djelovanjem mogli smo spasiti 50 ljudi", kaže dr. Adnan Delić.
NajDoktor.ba
