Ovom prilikom urečena su i priznanja najboljim zdravstvenim radnicima i najboljim zdravstvenim institucijama u BiH, koji su dobili najviše glasova građana putem online ankete.
Prema izboru građana u Federaciji BiH za najboljeg zdravstvenog radnika izabran je dr. Alen Humačkić, specijalista radiolog mostarske bolnice "Dr. Safet Mujić", a za najbolju zdravstvenu ustanovu građani su izabrali Univerzitetski klinični centar Tuzla.
Za najbolju zdravstvenu ustanovu građani su izabrali UKC Tuzla
Prema izboru građana u Republici Srpskoj najbolji zdravstveni radnik je dr. Aleksandar Guzijan, onkološki hirurg i aktuelni načelnik Centra za dojku Univerzitetskog kliničkog centra RS-a. Za najbolju zdravstvenu instituciju u Republici Srpskoj izabaran je Univerzitetski klinički centar RS-a.
"Primili smo nagradu do koje nije došlo dogovorima, pregovorima i kalkulisanjima, već glasovima građana, naših pacijenata i zato koristimo ovu priliku da kažemo veliko hvala građanima koji su nas podržali i ulili nam dodatni elan da nastavimo dalje", kazao je Mirko Stanetić, generalni direktor UKC Republike Srpske.
Stanetić: Veliko hvala građanima
Inače, ovu aktivnost Udruženje KAP provodi u sklopu višemjesečne kampanje promocije prava pacijenata "Moje pravo" koju tokom 2016. godine finansira Ambasada SAD u Sarajevu.
U okviru kampanje "Moje pravo" održani su i okrugli stolovi o pravima pacijenata u BiH u Mostaru 11. novembra i u Banjoj Luci 28. novembra.
Na okruglom stolu održanom danas u Sarajevo rečeno je da u Federaciji BiH postoji kvalitetan zakon o pravima pacijenata, ali da većina stanovnika ne zna ni da zakon postoji, a naročito šta propisuje.
"Pacijenti, generalno, nisu edukovani o njihovim pravima, ali i obavezama jer Zakon i njih propisuje. A svima bi bilo lakše kad bi pred sobom imali edukovanog pacijenta", rekla je Merima Spahić, glasnogovornica u Udruženju za razvoj društva "Kap".
Ko treba da provodi edukaciju, pitanje je koje je problematizirala Spahić, a neki od učesnika spontano odgovorili: „Sistem“.
Bivši direktor Opće bolnice u Sarajevu Bakir Nakaš kazao je da se u praksi ne poštuje odredba što nalaže da općine formiraju tijela, nazvana zdravstvena vijeća, koja bi trebalo da rade na informiranju građana o nihovim pravima iz tog zakona.
Nakon što je Nela Hasić, koja je angažirana u jednom programu što se bavi prevencijom raka dojke, kazala da u ovdašnjem mentalitetu još prevladava ustručavanje, neka vrsta bojazni, od postavljanja pitanja ljekaru jer su oni „na visokom pijedestalu“, Merima Spahić je uzvratila da je, naprotiv, pravo pacijenata na pitanja jedno od osnovnih u ovom zakonu.
Spahić: Pacijenti, generalno, nisu edukovani o njihovim pravima
"Ne strahujte da postavite pitanje kako biste mogli donijeti najbolju odluku o svom zdravlju. Imate pravo da pitate i dobijete odgovor", poručili su također građanima implementatori projekta „Moje pravo" u brošuri podijeljenoj učesnicima okruglog stola.
U daljnjim diskusijama se ispostavilo da Zakonom propisana zdravstvena vijeća, čiji se članovi biraju konkursom, treba da budu formirana ne samo na općinskom već i na kantonalnom i entitetskom nivou.
Osim zdravstvenih profesionalaca, učesnici ovog skupa bili su članovi više udruženja oboljelih od različitih bolesti, kao i predstavnici zavoda zdravstvenog osiguranja, resornih ministarstava federalnog i kantonalnog nivoa, pojedinci iz udruženja alternativne medicine.
Neki od njih izrazili su sumnju da bi i zdravstvena vijeća, propisana Zakonom, sve da su i formirana, dala željeni efekat masovnije informiranosti pacijenata o njihovim pravima, dok su drugi kazali da sukrivce za sadašnje stanje vide i u medijima budući da njih "zanimaju samo incidentne situacije".
Na skupu je, generalno, prevladalo mišljenje pacijenata da su oni strana koja u zdravstvenom lancu trpi razne, administrativne i druge teškoće mada bi ih ponekad ublažio "i obični osmijeh", dok su zdravstveni profesionalci i predstavnici zavoda zdravstvenih zavoda govorili uglavnom o ograničavajućim novčanim mogućnostima sistema. Između ostalog je u tom kontekstu bilo riječi o nedostatku reagenasa.
Bakir Nakaš je povodom toga uzvratio: "Zar se može desiti da u zdravstvenoj ustanovi nema dijagnostike? Ne može!".
Po njegovim riječima, to se dešava jer se od novca obaveznog zdravstvenog osiguranja, dakle novca građana, izdvaja za "kapitalne projekte".
"Nema za reagense, a ima za auta, servisere, fasade, ograde..., od novca iz obaveznog zdravstvenog osiguranja", rekao je ovaj učesnik skupa.
Da ne bi "sve bilo crno", Spomenka Hadžić iz Udruženja žena liječenih od tumora dojke, kazala je da želi saopćiti lijepu novost koja, po njenim tvrdnjama, glasi - da se u Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu odsad, od prvog pregleda pacijentica s tumorom dojke do početka tretmana, čeka samo 4-5 dana.
Ako još uvijek niste pročitajte
Akcija promocije prava pacijenata u BiH: Glasajte za najboljeg liječnika i bolnicu
NajDoktor.ba
