Izmjene i dopune Zakona učinjene su na temelju inicijative koju je Federalnom ministarstvu zdravstva uputilo Udruženje dijaliznih i transplantiranih bolesnika FBiH.
Spomenuto udruženje ukazalo je na određene nedostatke postojećeg zakona koji bitno ograničavaju mogućnost darivanja organa i njihova korištenja u svrhu transplantacije. Udruženje, također, skreće pažnju na posebno nepovoljan položaj dijaliznih pacijenata, teške uvjete u kojima se dijaliza odvija, na činjenicu da se broj ovih pacijenata stalno povećava te na finansijske aspekte dijalize.
U inicijativi je navedena potreba da kroz Zakon bude osiguran tzv. "pretpostavljeni pristanak".
Stoga se jedna od predloženih novina u Zakonu odnosi na član 30. koji sada propisuje da je dopušteno uzimati organe i tkiva od umrle osobe, radi presađivanja u svrhu liječenja, pod uvjetom da se darovatelj za života nije tome protivio u pisanom obliku.
Punoljetna osoba sposobna za rasuđivanje daje pisanu izjavu o nedarivanju organa i tkiva poslije smrti u svrhu liječenja izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite ili mjerodavnom kantonalnom, odnosno Federalnom ministarstvu zdravstva.
Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati i gluhoslijepa osoba daje izjavu o nedarivanju pred dva svjedoka uz pomoć zakonskog zastupnika, odnosno staratelja. Pisana izjava o nedarivanju organa može biti opozvana u svakom trenu.
Do uspostave registra osoba koje nisu suglasne s darovanjem organa i tkiva poslije smrti, dopušteno je uzimati organe i tkiva samo uz pisani pristanak bračnog ili izvanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe.
Pisanu izjavu o nedarivanju organa i tkiva izabrani liječnik, odnosno mjerodavno kantonalno ministarstvo, dostavlja Federalnom ministarstvu, odnosno Centru, a ona predstavlja profesionalnu tajnu. Sadržinu obrasca, način i postupak dostavljanja, način vođenja evidencije te postupak opoziva izjave o nedarivanju organa i tkiva će posebnim propisom utvrditi federalni ministar zdravstva.
Njegove izmjene i dopune predviđaju "pretpostavljeni pristanak", što proširuje krug mogućih darivatelja i, u konačnici, vodi većim šansama da budu osigurani odgovarajući organi za potrebe transplantacije.
Treba napomenuti da danas većina europskih zemalja ima zakone iz oblasti transplantacije bazirane na pretpostavljenom pristanku, što se pokazalo najučinkovitijim i najpraktičnijim rješenjem jer se time povećava mogućnost za liječenje transplantacijom.
Takve zdravstvene sisteme imaju primjerice Austrija, Španija, Luksemburg, Finska, Poljska, Portugal, Belgija, Francuska, Mađarska, Norveška, Hrvatska i mnoge druge zemlje, navodi se u saopćenju Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
(NajDoktor)
