Sinkopa označava kratkotrajan gubitak svijesti i iako je ovo naizgled vrlo jednostavna definicija mnogi ljudi kada govore o sinkopi ili kolapsu opisuju stanja kao pad bez gubitka svijesti, vrtoglavicu, gubitak vida i slično.

O simptomima i uzrocima nastanka sinkope razgovarali smo sa internistom kardiologom prof. dr. Amrom Macić -Džanković.

U razgovoru za NajDoktor.ba doktorica Macić - Džanković objašnjava da je sinkopa ili kolaps pojava prolaznog crnila pred očima ili gubitka svijesti koji obično dovodi do pada, posebno ako se dešava u stojećem stanju pacijenta. No, može se javiti i u sjedećem, ali i u ležećem položaju.

"Pojava gubitka svijesti je relativno nagla, a dolazak svijesti je spontan. Obično se svijest promptno vrati u potpunosti i u kratkom vremenu. Razlog nastanka je prolazna, relativno umanjena prokrvljenost mozga", kaže Macić - Džanković.

Razlozi za sinkopalna stanja, kaže ističe, mogu biti potpuno bezopasni kao što je to u slučaju tzv. ortostatske i vazovagalne sinkope.

Imitirajuće sinkope

Međutim, naglašava da su sinkopalna stanja često vezana i za neurološke bolesti ili bolesti srca.

"Sinkopu ne smijemo zamijeniti sa bolestima koje podsjećaju na nju, kao što su pogoršanje ili gubitak svijesti u toku tranzitornih ishemijskih ataka ili u stanjima gdje je očuvana svijest kao što su psihogene ili imitirajuće sinkope. Konfuzija nakon napada duže od pet minuta, produženi toničko-klonički grčevi kojima počinje napad, psihijatrijski učestali napadi bez organske bolesti srca, kao i napadi praćeni vrtoglavicom, otežanim govorom ili duplim slikama isključuju sinkopalno stanje, pa se treba orjentisati na adekvatno liječenje, često i u bolničkim uslovima", naglašava prof.dr. Macić – Džanković.

Prema njenim riječima stanja koja ukazuju da je srčani problem vjerovatni razlog gubitka svijesti su:

• pojava u toku napora
• ako se pacijent prethodno žali na palpitacije
• ranije dokazana srčana bolest
• EKG abnormalnosti.

Stanja koja sugerišu da je neurološki problem razlog gubitka svijesti su:

• pojava nakon iznenadnog neočekivanog, neugodnog svjetla, zvuka ili mirisa
• dugotrajno stajanje obično u masi ljudi i na toplom mjestu
• pojava mučnine i povraćanja u vezi sa gubitkom svijesti
• pojava obično sat - dva nakon obroka ili nakon fizičke aktivnosti.

Vremenska povezanost sa počinjanjem terapije ili promjenama doze lijeka su također razlog sinkope u ovoj grupi.

Razlozi odlaska u bolnicu nakon sinkopalnog stanja su:

• gubitak svijesti koji sugerira da je srčanog porijekla
• gubitak svijesti sa ozbiljnim povredama
• učestale, ponavljane epizode koje zahtijevaju detaljnija ispitivanja u kliničkim uslovima

Bolesti srca i sinkopalna stanja

Doktorica Macić - Džanković ističe da kod srčanih razloga sinkopalnih stanja početno ispitivanje uvijek zahtijeva klasični EKG i u velikom broju slučajeva se može posumnjati na razlog ovih pojava.

Vazovagalna sinkopa se dijagnosticira ako postoje precipitirajući faktori prije pojave kao što su strah, jaka bol, emocionalni stres, instrumentacija na pacijentu ili duže stajanje.

Situaciona sinkopa se dijagnosticira ako se gubitak svijesti pojavljuje u toku ili neposredno nakon uriniranja, stolice, kašlja ili gutanja.

Ortostatska sinkopa se dijagnosticira ako je dokumentovana ortostatska hipotenzija  (smanjenje gornjeg sistolnog tlaka za više od 20 mmHG i donjeg ili dijastolnog tlaka više od 10 mmHG) obično pri ustajanju i vezana je za gubitak ili gotovo gubitak svijesti.

Sinkope vezane za srčanu ishemiju, odnosno nedovoljno snabdijevanje kisikom-kada su na EKG-u ili u laboratorijskim nalazima prisutni znaci akutne ishemije sa ili bez infarkta srca.

Sinkope vezane za srčane aritmije, bilo da se radi o pravilnom ili nepravilnom, sporom ili brzom radu srca kao i blokovima u srčanom provođenju impulsa.

"U svakom slučaju, sinkopalno stanje ipak zahtijeva kratku obradu od strane ljekara, posebno neurologa i kardiologa, koji će dalje determinirati savjete ili eventualno liječenje", kaže prof.dr. Amra Macić – Džanković.

NajDoktor.ba