Gljivične bolesti kože vrlo su česte tokom ljeta, jer njihovom nastajanju pogoduje pojačano znojenje, česta kupanja u moru i bazenima, nošenje obuće i odjeće od sintetike, promjena klime i sredine, stresne situacije, uzimanje određenih lijekova i promjene u imunološkom statusu organizma.
Kožne bolesti uzrokovane gljivama nazivaju se dermatomikoze, a gljive koje su za kožu opasne dijele se na dermatofite, kvasce i plijesni. Dermatofiti su najčešći uzročnici gljivičnih bolesti kože, a uzrokuju promjene na koži, noktima i vlasištu. Najčešće su to promjene na dlanovima i tabanima na kojima se koža ljuska, puca, pogotovo između prstiju uz nastajanje mjehurića. Na koži obično nastaju crvena okrugla žarišta koja se rubno ljuskaju i šire, a u vlasištu ljuskava žarišta s promijenjenom kosom. Nokti postaju žućkasti, bez sjaja, lome se i ljuskaju.
Candida je gljiva koje ima posvuda oko nas, a kada su ispunjeni uvjeti za njen pojačan razvoj može uzrokovati bolesti kože i noktiju. Najčešće je to na mjestima gdje je koža lako iritira pogotovo ispod dojki, u pregibima, kod osoba koje se pojačano znoje, imaju dijabetes ili su pretili. Na tim mjestima je koža žarko crvena, kao opečena, ljuska se i puca. Na noktima nastaje upala okolne kože uz propadanje cijelog nokta.
Liječenje se provodi upotrebom antimikotika odnosno lijekova koji uništavaju ili sprečavaju rast gljivica. Budući da su gljivične infekcije kože višestruko češće od sistemskih mikoza, neophodno je poraditi na njihovoj prevenciji. Održavanje kože suhom i čistom te dobra higijena ključ je prevencije kožnih infekcija.
