Okrugli stol u Sarajevu okupio je predstavnike agencija za poboljšanje kvaliteta i akreditaciju zdravstvenih ustanova iz regiona koji su na jednom mjestu predložili još bolje moguće načine saradnje kao i unapređenja saradnje kolegica i kolega iz regiona u cilju jačanja i boljeg pozicioniranja ovih agencija u sistemima zdravstvene zaštite.
“Ovo je sjajna prilika da se bolje upoznamo i učvrstimo našu suradnju. Kao i naše kolege iz regiona imamo obavezu da razvijamo i implementiramo akreditacijske standarde za zdravstvane ustanove u Federaciji kroz naše programe certifikacije i akreditacije, razvija kliničke vodilje, prikuplja i analizira indikatore izvedbe, obavljamo zadatke iz domena edukacije zdravstvenih radnika”, kazao je dr. Ahmed Novo, direktor Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH (AKAZ) i domaćin okruglog stola na kojem su učestvovali dr. Siniša Stević direktor Agencije za sertifikaciju, kvalitet i akreditaciju u Republici Srpskoj (ASKVA), Nina Bončić Mijatović, ravnateljica Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi u Republici Hrvatskoj, Vlado Davkovski iz Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije (AZUS), te Zoran Riđanović, utemeljitelj i prvi direktor AKAZ-a.
Direktorica Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova u Makedoniji prof.dr. Elizabeta Zisovska bila je spriječena da dođe, ali je potpisala zajedničku izjavu i uputila riječi podrške koje su pročitane na okruglom stolu na kojem je bilo govora o sličnostima, ali i osnovnim razlikama u pristupu radu, problemima i mogućim zajedničkim rješenjima.
“Danas sam pratila rad “Dana kvaliteta” i slušala kolege, i na osnovu onoga što sam vidjela mogu reći da iako je Hrvatska članica EU, naši problemi ne razlikuju se od problema o kojima sam danas slušala a koji se u velikom brojuslučajeva mogu riješiti dodatnom legislativom. Na ovim prostorima određene stvari se mogu zakonski i podzakonski urediti”, kazala je Nina Bončić Mijatović ističući i važnost međusobne saradnje agencija na zajedničkim projektima.
“U svakom slučaju podržavam suradnju u sklopu IPA projekata kao i suradnju uopće na rješavanju brojnih pitanja i zajedničkih problema”, dodala je.
“Drago mi je što imamo priliku da razmijenimo iskustva, zajednički utvrdimo dokle smo došli i što je najvažnije – gdje idemo. Naš rad je dinamičan i radimo 365 dana dnevno, zato nam je bitno da čujemo iskustva drugih i da čujemo kako se svi vi snalazite u ovom teškom poslu. Ponosan sam na postignute rezultate, nakon početnog otpora ustanove su odlično prihvatile proces i sada imamo situaciju da menadžmenti ustanova žele nastaviti s procesom akreditacije. Taj proces nije zakonski obavezan, ali ljudi žele akreditaciju jer su prepoznali pozitivne efekte, unaprijedili su sistem i sretni su”, kazao je Vlado Davkovski.
Govoreći o temi finansiranja agencija dr. Siniša Stević kazao je kako postoje razni modeli finansiranja koji su uglavnom vezani za državu, odnosno za budžet.
“S obzirom da su u okviru djelovanja neke obavezne funkcije kao što je certificiranje, u tim slučajevima bi bilo potrebno obezbijediti finansiranje. Imamo i primjere gdje se, kao što je slučaj u Srbiji, agencije finansiraju i kroz proces akreditacije, dok bi neka kombinacija ta dva načina finansiranja bila najefikasnija. Neophodno je da fondovi zdravstvene zaštite stimulišu programe akreditacije kroz neke olakšice koje bi pružili akreditiranim zdravstvenim ustanovama, ili kroz uskraćivanje dijela budžetskih sredstava za neakreditirane ustanove kao što je slučaj u Sloveniji”, kazao je Stević.
Jedan od pionira na ovim prostorima kada je riječ o akreditaciji i poboljšanju kvaliteta u zdravstvu i prvi direktor AKAZ-a Zoran Riđanović govorio je o počecima AKAZ-a, svim naporima i trnovitom putu do samog nastanka ove Agencije, te važnostinjenog postojanja za kontinuirano praćenje i unapređenje kvaliteta u zdravstvu. Istakao je važnost unapređenja određenih segmenata kao i školovanja u ovoj oblasti:
“Potrebno je insistirati na aktuelnim i modernim metodama kao što je učenje na daljinu što bi uveliko olakšalo edukaciju zdravstvenih radnika, jer edukacija košta a na ovaj način se uklanjaju mnogi troškovi i dobija na vremenu. Bilo bi od velike koristi ako bi agencije imale edukacijske programe koji se mogu pohađati preko interneta”,kazao je Riđanović, spominjući i raniju ideju o unutrašnjim ocjenjivačima:
“Ideja je spominjana još na početku i primjenjuje se u nekim zemljama, a to je da se uz vanjske, uvedu i unutrašnji ocjenjivači koji bi unutar svoje zdravstvene ustanove ocjenjivali kvalitet pružajući tako da se ustanova pripremiza vanjskuocjenu”, kazao je Riđanović.
Nakon okruglog stola na kojem su, uz potvrđivanje odlične saradnje, razmijenjene ideje i pozitivne prakse,svi prisutni potpisali su zajedničku Izjavu u kojoj su, između ostalog, izrazili spremnost za učestvovanje u svim projektima iz dogovorenih izvora finansiranja a koji se tiču razmjene kadrova, učešća u komisijama ili sličnim stručnim tijelima prilikom rada na zajedničkim projektima koji se odnose na uspostavu, podizanje i razvoj sistema kvaliteta i sigurnosti u zdravstvu.
NajDoktor.ba
Slični članci
