Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije incidenca prijevremeno rođene djece iznosi 5 do 10 %, što znači da svako deseto dijete na svijet dolazi prije vremena.
Donja granica prijevremenog porođaja danas se smatra 22. sedmica trudnoće. Ova granica vezana je uz mogućnost ploda da preživi nakon rođenja. Danas, uz napredak tehnologije i neonatološke službe, najmanje 90 posto prijevremeno rođenih preživi, čak i djeca rođena sa samo 500 grama tjelesne težine.
Svjetska zdravstvena organizacija nedonoščad definiše kao sve bebe rođene prije 37. sedmice od prvog dana posljednje menstruacije.
- Beba rođena prije 36. sedmice će se vjerojatno malo sporije hraniti.
- Beba rođena prije 33. sedmice će imati ozbiljne probleme, možda i nedovoljno razvijena pluća.
- Rođenje bebe prije 28. sedmice uzrokuje vrlo značajne probleme, ali je stopa preživljavanja poprilično velika.
Nije neuobičajeno da se bebe rode ranije i da imaju zaostajanje u intrauterinom rastu (IUGR, eng. intrauterine growth restriction), što negativno utiče na njihovu preživljavanje.
Ovi podaci ne vrijede za svaku bebu ali:
- vjerojatnost preživljavanja je 90% ako beba teži više od 800 grama
- vjerojatnost preživljavanja je 50% ako beba teži više od 500 grama
- vjerojatnost preživljavanja je 80% ako je beba rođena prije 28. tjedna trudnoće
Beba koja je mala za gestacijsku dob može imati premalu količinu potkožnog masnog tkiva i koža može postati naborana. Obzirom da je stopa smrtnosti pala, smanjio se intenzitet perinatalnih intervencija, posebno kod prevencije ozljeda mozga ili abnormalnog razvoja mozga. Nedonošče se suočava s brojnim problemima koji su još naglašeniji ako je u pitanju zaostajanje u intrauterinom rastu.
Hipotermija ili pothlađenost je veliki rizik, naročito ako beba ima premalo potkožnog masnog tkiva. Hipoglikemija je također još jedan rizik, pogotovo ako je u pitanju zaostajanje u intrauterinom rastu. Postoji rizik od premale razine kalcija u tijelu. Sve to može uzrokovati dugoročna i ozbiljna oštećenja mozga.
Što je beba ranije rođena, to je veći rizik od nastanka sindroma respiratornog distresa. Uzimanje steroida prije poroda može pomoći, ali problem će i dalje ostati dosta ozbiljan. Ako bebi treba dati kisik, to se mora pažljivo pratiti. Ako je razina kisika prevelika, izlaže se povećanom riziku od nastanka retrolentalne fibroplazije i sljepoće. Nedonošče je osjetljivije na neonatalnu žuticu i kernicterus, jer je razina bilirubina niža nego kod starije bebe. Prerano rođene bebe su osjetljivije na infekcije.
Imaju povećan rizik od nastanka intraventrikularnog krvarenja i ozbiljnih dugoročnih posljedica. Sve su to problemi s kojima se suočava nedonoščad, ali kada je beba otpuštena iz bolnice, to ne znači kraj problema. Beba koja je malo prerano rođena će imati male ili nikakve dugoročne probleme. No, bebe koje su značajno prerano rođene i koje život počinju s borbom za život, vjerojatno će imati brojne i ozbiljne dugoročne probleme.
Oko 1 od 4 bebe s porođajnom težinom ispod 1,5 kg ima periferno ili središnje oštećenje sluha, ili oboje. Djeca rođena s ekstremno niskom porođajnom težinom (500 do 999 grama) se nakon odlaska u bolnicu češće vraćaju na liječenje i imaju druge zdravstvene probleme u godinama nakon izlaska iz bolnice. Respiratorne bolesti i respiratorne infekcije su najčešći razlog ponovnog dolaska u bolnicu.
Oko polovina djece koja su rođena od 24. do 28. sedmice trudnoće pati od neke vrste invaliditeta. Oko trećina djece rođene između 29. i 32. sedmice trudnoće ima iste probleme.
Prerano rođena djeca su imala smanjene motoričke vještine i to je utjecalo na školski uspjeh, čak i kada su imala normalan kvocijent inteligencije. Imaju veću vjerojatnost da će biti hiperaktivna, lakše ih je omesti, impulzivna su i manje uporna. Također su bila sklonija precjenjivanju svojih sposobnosti.
Bebe rođene prije 33. sedmice mogu imati vidljivo manji volumen mozga i povećan volumen lateralnih ventrikula u adolescentskoj dobi.
Kada je beba pod posebnom bolničkom njegom, to može biti vrlo emotivno i traumatično razdoblje za oba roditelja. Roditelje treba poticati da posjete bebu i borave što više vremena s bebom. Dojenje može biti jako teško, ali ga treba poticati. Majčino mlijeko je najbolje za bebe, posebno one koja su prerano rođene.
