Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali tijelom svakako jesu. Iako, postoje određena odstupanja i individualne razlike, istina je da se određene vrste izdržljivosti mogu i istrenirati. Uz prethodno određene individualne parametre i maksimalan oprez pri treningu pojedinci ipak mogu postupno pomjerati granice svoje izdržljivosti.
Vrućina
Već nakon 10 minuta ekstremne vlage i topline od 60 stepeni Celzijusa većina ljudi će iskusiti hipertermiju, tj. pregrijavanje. Ipak, to nije ljudska granica izdržljivosti. Vatrogasci pod punom zaštitnom spremom mogu da izdrže temperaturu od oko 95 stepeni, a naučnici smatraju kako su temperature veće od 140 stepeni Celzijusa recept za sigurnu smrt unutar nekoliko sekundi.
Hladnoća
Preživljavanje pri uslovima ekstremne hladnoće više je povezano s temperaturom koju naše tijelo uspije da zadrži - odnosno kretanjem i zaštitnom odjećom, nego sa samom temperaturom vazduha.
Hlađenje tijela počinje s tjelesnom temperaturom od 35 stepeni Celzijusa, a gubitak svijesti s onom nižom od 27 stepeni. Računa se da je pad ispod 22 stepena smrtonosan. Takođe, hipotermija nastaje nakon pola sata provedenih u vodi s temperaturom od četiri stepena Celzijusa.
Ubrzanje
Grudni koš štiti naše srce od tvrdog udarca, ali i pomjeranja uzrokovanih kretanjem. Stručnjaci iz NASA-e tvrde da ipak postoji granica ubrzanja koje naše tijelo može da podnese. Ona kod bočnog kretanja iznosi 14 G (pri čemu je 1 G sila normalne gravitacije na Zemljinom tlu). Kod kretanja naglavačke, može se izdržati sila od maksimalnih 8 G. Tijelo može izdržati brzine do 40 G pri uspravnom kretanju naprijed ili nazad, piše Huffington Post.
Tjelesna temperatura
Pri pojavi bolesti, dolazi do reakcije imunološkog sistema i povećanja tjelesne temperature. Pri dosezanju one od 43 stepena Celzijusa dolazi do oštećenja mozga, dok 44 stepena Celzijusa dovodi do sigurne smrti. Razlog tome je što povećanje temperature donosi raspad proteina u tijelu i za posljedicu ima tzv. "kuhanje" organa.
Zračenje
Radijacija predstavlja dugoročnu prijetnju jer vremenom uzrokuje mutacije DNK što u većini slučajeva dovodi do nastanka raka.
Međutim, koja količina zračenja nas može trenutno ubiti? Nuklerani inžinjer Peter Karakap tvrdi da je ta granica između 5 i 6 SI (Sieverta), što izaziva destabilizaciju ćelija i sigurnu smrt. Poređenja radi, radnici u Fukušimi su tokom nuklearne katastrofe ozračeni između 0,4 do 1 SI u satu.
Visina
Čovjek gubi svijest pri atmosferskom pritisku ispod 57 posto, što je ekvivalent nadmorskoj visini od oko 4.572 metra. Boravak na većim visinama ipak neće ubiti one pripremljene jer planinari i penjači postupno prilagođavaju svoje tijelo na visinu i pad nivoa kiseonikase tako mogu peti na planinske vrhove iznad 4.572 metra. Ipak, ni oni najspremniji i opremljeni s bocama kiseonika ne bi mogli dugo da prežive na visini iznad 7.925 metara.
ND
