Disanje ima nekoliko funkcija:
• Unos kisika u tijelo,
• Uklanjanje ugljičnog dioksida iz tijela,
• Regulacija tjelesne temperature,
• Regulacija acido-bazne ravnoteže u tijelu.
Disanjem izbacujemo najveću količinu toksina iz tijela.
Zanimljivo je da većina ljudi uopće ne razmišlja o svom disanju i ne poznaje moć koju svjesno i usmjereno disanje ima na zdravlje i život u cjelini. Drugo, većina ljudi diše jako plitko, te često ne koristi niti 50 posto potencijala vlastitih pluća i konstantno unosi manje kisika nego što bi mogla i jednako tako sprečava da veća količina toksina izađe iz tijela. Tako plitko disanje u znatnoj količini utječe i na pad imuniteta te na loše raspoloženje.
Duboko disanje umiruje i krvožilni i živčani sistem, smanjuje stres, donosi više toliko potrebnog kisika do svake stanice u tijelu. A sve to pridonosi zdravlju i dugovječnosti. Ukratko, duboko nas disanje smiruje i nudi brojne zdravstvene prednosti.
Kako bi sačuvali mentalno i fizičko zdravlje, vitalnost i mladolikost vježbe disanja su idealno riješenje.
Dijafragma ili ošit, mišić u obliku kupole u bazi pluća, između prsnog koša i trbuha, igra važnu ulogu kod disanja iako toga nismo ni svjesni. Kada udišemo, dijafragma se steže i potiskuje prema dolje.
Tako stvara više prostora u prsnoj šupljini što omogućava plućima da se potpuno rašire. Kada izdišemo, događa se obrnuto, dijafragma se opušta i pomiče prema gore. Da bi disali punim plućima, potrebno je naučiti koristiti dijafragmu.
Disanje iz trbuha
Moramo duboko udahnuti da bi se disanjem angažirala dijafragma. Kad smo se rodili znali smo kako u potpunosti koristiti dijafragmu za duboki udah. Kako starimo, na to zaboravljamo.
Svakodnevni stresni život i praksa da uvlačimo trbuh da bi nam struk izgledao uži, ohrabruje nas da postupno prelazimo na pliće disanje iz prsne šupljine i zaboravljamo kako smo disali iz trbuha.
Za zdravlje je iznimno dobro nanovo početi disati korištenjem dijafragme. Dijafragmatsko disanje, zvano i abdominalno disanje ili disanje iz trbuha, znači potpunu izmjenu zraka, udahnuti kisik izmjenujemo sa odlazećim ugljičnim dioksidom. Takvim disanjem usporavaju se otkucaji srca te snižava i stabilizira krvni tlak.
Ovako disati je osobito važno za osobe koje imaju oštećena pluća s kroničnom obstruktivnom bolesti pluća gdje zrak može ostati zarobljen u plućima što stalno pritišće dijafragmu prema dolje. Tako ona slabi i radi manje efikasno. Dijafragmatsko disanje pomaže ojačavanju dijafragme pa ljudima treba manje napora i energije da bi disali.
Kako se to radi:
1. Lezite na leđa na ravnu površinu, možete i na krevet, savijte koljena. Možete staviti jastuk pod glavu i koljena ako vam treba potpora da vam bude udobnije.
2. Jednu ruku stavite na gornji dio prsnog koša a drugu na trbuh, taman ispod rebara. Udahnite polako kroz nos, dozvolite zraku da uđe duboko prema donijem dijelu trbuha. Ruka na prsima trebala bi ostati nepomična, a ona na trbuhu bi se trebala podignuti. Na trbuhu tokom vježbanja možete držati knjigu.
3. Stisnite abdominalne mišiće i dopustite im da upadnu prema šupljini izdisajem kroz usta. Vježbajte pet do deset minuta svakodnevno ako stignete i nekoliko puta. Ova vježbu možete raditi i sjedeći na stolici savijenih koljena opuštenih ramena, glave i vrata.
(NajDoktor.ba)
