Sa prekomjernom težinom trenutno se u svijetu bori milijardu i po ljudi, od čega čak pola milijarde njih potpada pod pretile. To su najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacija, a kao najveći krivci navode se nedostatak tjelesne aktivnosti i nezdrava prehrana.
I BiH se bori sa epidemijom 21. stoljeća, kako su medicinski stručnjaci nazvali debljinu. Kada je riječ o broju gojaznih osoba ne postoje podaci na nivou države. Evidenciju vode entiteti, kaže dr. med. sci. Aida Filipović-Hadžiomeragić, šefica Odjela za higijenu u Službi za zdravstvenu ekologiju pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH, ali naglašava kako su oni vrlo slični.
Ugrožena djeca
– Gojaznost je glavni javno-zdravstveni problem u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Nažalost on ima i socijalno-ekonomsku odliku, pa od nje obično pate osobe nižeg obrazovanja i ekonomskog statusa – govori Filipović-Hadžiomeragić.
Naša sagovornica otkriva kako je BiH trenutno u vrhu liste po broju gojaznih na kojoj se nalaze 42 zemlje iz Evrope.
Prema posljednjim podacima koji su 2012. godine rađeni na području Federacije (ovakva vrsta istraživanja provodi se uglavnom svakih pet godina), prekomjerno teško je 39,9 posto odrasle populacije, dok je 22,5 posto stanovništva gojazno. Prekomjernu tjelesnu težinu ima 17, 5 posto mališana od nula do pet godina, 31,2 posto od pet do 10, a 22,3 posto mladih od 10 do 15 godina života.
– To su zaista poražavajući podaci. Razlika između prekomjerne težine i gojaznosti je vrlo mala. Ukoliko indeks tjelesne mase prelazi 30 (između 25 i 30 je prekomjerna težina), onda se stanje tretira kao bolest i pristupa se liječenju – pojašnjava Filipović-Hadžiomeragić.
Tjelesna aktivnost
Kako bi se stabilizirao broj prekomjerno teških i gojaznih, a potom krenulo s njegovim smanjivanjem, potrebno je, ističu stručnjaci, uključiti kompletnu društvenu zajednicu i od najranijeg djetinjstva voditi računa o načinu života.
– Tjelesna aktivnost je vrlo važna od vrtićke dobi. Djecu treba animirati da se bave sportom, a ne da sjede ispred računara i televizora. Naravno, tu je i pravilna prehrana. U većini naših škola, izuzev u nekoliko privatnih, još uvijek imate obrok koji se zasniva na sendviču. Roditeljima i školama je važno da je dobavljač jeftin. U drugom planu je kvalitet užine koja se nudi. U školama i vrtićima treba zabraniti hranu koja je bogata energijom, a siromašna nutrijentima. To je brza hrana, grickalice, slatkiši, zaslađeni sokovi koji ne sadrže ni osam posto suhe materije. Umjesto tih namirnica poželjno je uvesti voće i vodu – kaže dr. med. sci. Filipović-Hadžiomeragić, naglašavajući kako bi u školama i vrtićima trebalo zabraniti i reklamiranje nezdrave hrane.
BiH podigla takse na voće
S ciljem prevencije i smanjenja broja gojaznih, neke zemlje u svijetu ozbiljno su pristupile rješavanju ovog zdravstvenog problema.
– Krenule su od fiskalnih mjera, pa su skinule takse na voće i povrće, a podigle na zašećerena bezalkoholna pića. Nisu to uradile samo visokorazvijene, bogate države. Isto to primijenila je i Makedonija. Mi smo nažalost tokom prošle godine sve takse izjednačili, pa je tako ona na voće porasla. To zaista zvuči paradoksalno u vremenu kada se borimo da smanjimo broj gojaznih osoba – ističe dr. med. sci. Aida Filipović-Hadžiomeragić.
Deset posljedica debljine
1. Degeneracija kosti i hrskavice (osteoartritis)
2. Koronarna bolest srca
3. Bolesti žučnog mjehura
4. Visok krvni pritisak (hipertenzija)
5. Povišeni holesterol i trigliceridi
6. Respiratorni problemi
7. Karcinomi
8. Apneja
9. Moždani udar
10. Dijabetes tipa 2
Poražavajuće brojke
39,9 posto odraslih je prekomjerno teško
22,5 posto je gojazno
17,5 posto djece od nula do pet godina ima prekomjernu težinu
31,2 posto mališana od pet do 10 godina je prekomjerno teško
22,3 posto djece od 10 do 15 godina ima problem sa prekomjernom težinom
NajDoktor.ba (Faktor.ba/Amela Sijerčić/Foto: I. Šebalj)
