U početku anemija ne mora izazvati nikakve simptome, ali kako se stupanj anemije povećava, simptomi anemije bivaju sve izraženiji.
Brojni su uzroci anemija. Anemije mogu biti stečene ili prirođene.
Simptomi
Simptomi su kod svih vrsta anemija isti.
- Bolesnik može biti umoran, pospan tijekom dana, a istovremeno noću patiti od nesanice.
- Može se tužiti na teže podnošenje fizičkih napora i manjak koncentracije.
- Bljedilo kože ne mora biti izraženo kod osoba koje su na svom poslu ili pri aktivnostima u slobodno vrijeme izložene sunčevim zrakama kao što su fizički radnici, osobe koje se bave sportom na otvorenom i sl. Zato je za procjenu anemije puno važniji izgled vidljivih sluznica.
Deficitarne anemije
One nastaju kod nedostatka nekih od bitnih građevnih faktora za normalno sazrijevanje stanica u koštanoj srži od kojih nastaju eritrociti. Tako nedostatak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline može uzrokovati anemije koje nazivamo deficitarnima.
- Najčešća anemija je anemija zbog nedostatka željeza ili sideropenična anemija. Česta je kod žena generativne dobi zbog ginekoloških razloga, tj. obilnijih menstrualnih krvarenja. Kod žena u menopauzi i muškaraca nema fiziološkog razloga za takvu anemiju, pa je najčešći uzrok neki poremećaj ili bolest probavnog trakta – erozije, ulkus ili karcinom želuca, polipi, karcinom ili angiodisplazija crijeva, hemoroidi, ali isto tako i upalne bolesti crijeva.
- U starijoj životnoj dobi javlja se anemija zbog nedostatka vitamina B12 i/ili folne kiseline. Svakoj osobi kod koje se sumnja na takvu anemiju, a koja se naziva megaloblastična anemija, potrebno je učiniti određeni niz pretraga da se taj nedostatak dokaže. Naime, postoje vrlo ozbiljne bolesti koštane srži koje imaju gotovo identične laboratorijske nalaze crvene krvne slike, a da se ne radi o nedostatku vitamina B12 i/ili folne kiseline i koje se, naravno, liječe sasvim drugačije.
Hemolitičke i posthemoragijske anemije
Anemije nastaju i kada eritrociti propadaju prije nego što je završen njihov normalni „životni vijek“ (hemolitičke anemije) ili kad se krvarenjem gube iz organizma (posthemoragijske anemije), a koštana srž ih ne uspijeva u kratko vrijeme pojačanim radom nadoknaditi.
Anemija zbog oštećenja ili poremećaja funkcije koštane srži
Osim toga, anemije mogu nastati i ako je znatno oštećena ili poremećena funkcija organa u kojem nastaju eritrociti ili crvene krvne stanice, a to je koštana srž. Koštana srž može biti poremećena zbog poremećaja funkcije matične stanice u koštanoj srži (hipoplazija ili aplazija koštane srži) ili je ona potisnuta zbog stanica koje se u njoj normalno ne nalaze (leukemijska ili limfomska infiltracija, metastaze karcinoma i dr.).
Anemija hronične bolesti
Ponekad anemija nastaje zbog hroničnih bolesti ili poremećaja u drugim organskim sistemima. Tako se tzv. anemija hronične bolesti dijagnosticira kod bolesnika s reumatskim artritisom ili drugim hroničnim upalnim bolestima, a poseban oblik anemije su one koje se pojavljuju kod bolesnika s hroničnim bubrežnim zatajenjem.
Prirođene anemije
Prirođene anemije najčešće se otkrivaju u dječjoj ili adolescentnoj dobi. Nastaju zbog hipofunkcije koštane srži i često su dio složenih imunoloških poremećaja. Mogu nastati i zbog aberantnog hemoglobina ili poremećaja u formiranju normalne građe eritrocita.
Zaključno
Simptomi anemija su isti, bez obzira na uzrok anemije. Međutim, za uspješno liječenje važno je dijagnosticirati uzrok anemije, ukloniti ga, ako je to moguće, te lijekovima nadoknaditi nedostatak kako bi se dalje normalno stvarali novi eritrociti.
