Seboroični dermatitis je hronična upala kože koja se javlja na područjima gdje su žlijezde lojnice najbrojnije i najgušće. Ova područja kože nazivaju se seboroična područja. Tu spadaju vlasište i obrve, koža lica naročito u području između nosa i usta, između usta i brade, središnji dijelovi prsnog koša, leđa naročito između lopatica, koža oko pupka, preponsko područje i područje anusa.
Uzrok
Uzrok seboroičnog dermatitisa još uvijek nije poznat, no ova bolest obično se veže uz neke faktore poput genetskog nasljeđa, povećanog lučenja loja, prisutnost gljivice Malassezia odnosno Pityrosporum ovale, utjecaj hormona i to naročito spolnih hormona, nadražaji kože (mehanički ili mikroorganizmi), imunološki poremećaji, promjena pH vrijednosti kože, nezdrava prehrana, a naročito masna i jako začinjena hrana i alkohol. Emocionalni stres i klima mogu utjecati na pogoršanje simptoma koji su zimi izraženiji.
Razlikuju se dva tipa seboroičnog dermatitisa:
- Tip 1 - javlja se u prva tri mjeseca života;
- Tip 2 - javlja se nakon puberteta i obično traje do pete decenije života, češće kod muškaraca zbog jače aktivnosti žlijezda lojnica.
Simptomi
Simptomi seboroičnog dermatitisa razvijaju se postepeno i najčešće na seboroičnim područjima, a razlikuju se ovisno o životnoj dobi i zahvaćenom području. Simptomi kod odraslih uglavnom obuhvaćaju žarišta ružičasto-crvene boje, prekrivena ljuskicama. Ova žarišta najčešće se javljaju na vlasištu, a mogu se spajati, prekriti čitavo vlasište, pa čak i preći na kožu čela, vrata ili zahvatiti područje iza ušiju.
Na licu se promjene očituju pojavom crvenila i ljuštenja kože, a one su često praćene i svrabom različitog intenziteta. Seboroični dermatitis može zahvatiti i ivice očnih kapaka (seboroični blefaritis) koje postaju crvene, prekrivene ljuskicama i često dovode do ispadanja trepavica. Na zahvaćenim područjima mogu se javiti i sekundarne infekcije bakterijama.
Liječenje
Zbog sklonosti recidivima liječenje seboreičnog dermatitisa treba posmatrati kao dugotrajni proces. Zbog opasnosti od iritacija treba izbjegavati agresivne terapijske metode.
Za vlasište se koriste šamponi na bazi antimikotika kao što su ketokonazol, klotrimazol, ciclopirox, na bazi salicilne kiseline, cink piritiona, sumpora, selenium sulfata. Kod jako izražene upale kratkotrajno se daju gelovi i losioni na bazi glukokortikosteroida, keratolitici na bazi salicilne kiseline.
Za lice se koriste kreme na bazi antimikotika, 2% metronidazole. Kod težih oblika kratkotrajno se može dati 1% hidrokortizon. Dobri rezultati postižu se primjenom krema na bazi 8% litija i imunomodulatora. Ako postoji infekcija nekom bakterijom potrebno je kao dodatak koristiti antibiotike lokalno.
Kod dojenčadi preporučuje se svakodnevno korištenje dječijeg šampona dok se 1% hidrokortizonska krema utrljava dva puta u toku dana. Vlasište se svakodnevno pere šamponom sve dok naslage ne nestanu.
Sljedećeg ponedjeljka 29. juna čitajte o numularnom dermatitisu, kako se uspostavlja dijagnoza te kako se liječi.
