Vodeći stručnjak u BiH za rješavanje problema erektilne disfunkcije prof. dr. Dželaludin Junuzović, šef Klinike za urologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, u razgovoru za NajDoktor.ba govori o porastu broja pacijenata u BiH sa ovim problemom te učestalom samoinicijativnom korištenju pogrešnih lijekova. Dr. Junuzović, autor dvije knjige koje se bave problemom erektilne disfunkcije, otkriva i da se pacijentni s ovim problemom vrlo rijetko usude doći na Kliniku i obaviti pregled.
Prije šest godina izašli ste u javnost sa podatkom da oko 300.000 muškaraca u BiH ima problem s erektilnom disfunkcijom. Kakva je situacija danas?
Dr. Junuzović: Taj broj je povećan iz razloga što se povećao broj pacijenata sa hroničnim stresom usljed stilova života kojim pacijenti žive. Povećao se i broj dijabetičara, ali i pacijenata sa postratnim sindromom. To su pitanja kojima bismo se trebali ozbiljno pozabaviti. Dodatni razlog je što skala ide prema dole. Dosta mlađe populacije, mlađi momci starosne dobi od 25 do 30 godina već počinju imati probleme s erektilnom disfunkcijom.
Ako se uzme u obzir ukupan broj stanovnika u BiH ovaj broj je prilično veliki?
Dr. Junuzović: Ovo jeste rasprostranjen problem. Razlog leži i u neinformiranosti pacijenata, ali je na neki način kod nas još uvijek tabu tema. Želim naglasiti da je erektilna disfunkcija nemogućnost postizanja zadovoljavajuće erekcije za jedan normalan seksualni odnos. Ali i prebrza ejakulacija naziva se se, također, erektilnom disfunkcijom. Mnogi pacijenti ne dolaze na preglede. Ne znaju se liječiti. Uzimaju opasne lijekove poput Kamagre, šampona koji je medicinski, odnosno, farmakološki neispitan lijek. Pravi se po garažama u Kini i prilikom njegovog uzimanja može doći i do smrtnog ishoda.
Koliko često muškarci, koji imaju ovu vrstu problema, dolaze na Kliniku za urologiju?
Dr. Junuzović: Vrlo rijetko, a mogu doći. U BiH muškarci nemaju izgrađenu svijest do te mjere da dođu na pregled. A apsolutno mogu. To im je moj savjet, prvo pregled pa lijekovi. Nerijetko se dešava da samoinicijativno uzimaju lijekova putem oglasa. Raspolažemo podacima o slučajevima sa smrtnim ishodima i u svijetu i kod nas.
Ljekarski pregled vrlo je bitan, jer se nakon njega odredi kojoj eventualno vrsti pripada ta erektilna disfunkcija. Potrebno nam je pravilno usmjerenje da li je to vaskularne ili druge prirode. Primjerice da li je uzrok dijabetes ili novootkriveni dijabetes. Kod hroničnih bolesnika zbog uzimanja lijekova kao nus pojava može se javiti erektilna disfunkcija. Generalno mi Balkanci smo slabo zdravstveno obrazovani. Također, s jedne strane ne dolaze na pregled, a s druge kada i odu kolege ne urade pregled koji bi trebalo uradi, a to je penilni kolor dopler, ultrazvučni pregled kojim se pogledaju protoci da bi se ustanovilo o kojoj vrsti erektilne disfunkcije je riječ.
Koji faktori utiču na erektilnu disfunkciju?
Dr. Junuzović: Prvi je kao što sam naveo stres, zatim uzimanje veće količine alkohola, nikotina ili veće količine psihogenih supstanci. Rizična grupa su dijabetičari, osobe sa povredama donje kičme, takozvani neurološki ispadi. Sve to mogu biti razlozi nastanka erektilne disfunkcije.
Gojazne osobe, one koje se slabo kreću, koje imaju hipertenziju, sve su to rizične grupe. Na neki način sve navedeno nam pomaže, usmjerava nas. Jer, bitno je znati da li pacijent uzima na primjer lijekove za pritisak, za srce. Lijekovi koji se zovu statini, uzimaju se za obaranje masnoće, a ta grupa lijekova djeluje na erektilnu disfunkciju. Dakle, zbog uzimanja određenih lijekova može doći do erektilne disfunkcije. Kod lijekova za živce, dosta njih ima nus pojave, također i pojedini lijekovi za prostatu. Slabo kretanje, usljed kojeg se javljaju promjene na krvnim sudovima.
Koji lijekovi su se pokazali efikasnim u rješavanju problema erektilne disfunkcije?
Dr. Junuzović: Na našem tržištu postoje tri lijeka koja se uzimaju to je najčešće Levitra, zatim Viagra, a treći lijek je Cialis, a efekti si im i više nego pozitivni. To su tri najrasprostranjenija lijeka, a ostali su najčešće fitopreparati, poput Afričke šljive. Prvi lijek koji je proizveden je Viagra. Mnogi pacijenata uzimaju lijekove bez prethodnog pregleda kod ljekara, dešavaju se i smrtni ishodi uzimanjem tih lijekova, upravo zato što oni mogu biti jedan od uzroka kardiovaskularnih problema.
Jedini originalni lijekovi kupuju se u apotekama, međutim, ni oni se ne bi smjeli konzumirati bez prethodne konsultacije s ljekarom. Svaki pacijent prije uzimanja lijeka mora biti pregledan, jer možda mu baš taj lijek ne djeluje, treba mu nešto drugo, da bi se mogao izliječiti. Obavezan je pregled da bi se razlučilo koja vrsta erektilne disfunkcije je u pitanju, te uraditi penilni kolor dopler, odnosno snimiti krvne sudove penisa.
Dakle, savjetujete pacijentima prvenstveno odlazak specijalisti na pregled?
Dr. Junuzović: Apsolutno. Pacijent koji ima problem erektilne disfunkcije prvo treba sam sa sobom raščistiti. Ako je već u ozbiljnoj vezi ili braku, dobro je da dođe sa partnerom na pregled. Također, treba se povjeriti ljekaru i objasni problem, kako bi mogao naći najsvrsishodniji lijek. To se kod nas ne dešava. Naprotiv, otvorite bilo koji oglasnik, gdje piše da prodaju originalni lijek. Najčešće je to Viagra, donose ga na vrata, a to je Bog zna gdje proizvedeno. Čak ih je stid otići i u apoteku zatražiti lijek za erektilnu disfunkciju. Ne, oni odlaze kući, dođe im dostava kao ona za hranu. Uzimaju takve lijekove bez ikakve kontrole, a to je ubitačno i smrtonosno. Svakom pacijentu bih rekao, nemoj to uzimati, prvo pregled pa tek onda da se eventualno odredi lijek. Zašto? Iz razloga što možete dati pacijentu neki lijek bez pregleda, on ode i da uzme na primjer Viagru, a njemu može da ne djeluje jer taj pacijent problem ima zbog dijabetesa ili iz nekog drugog razloga.
Lijek Viagra nastao je liječenjem antihipertenziva. Istraživači koji su radili studiju, nakon što su im pacijenti rekli da imaju promjene kod potencije, posvetili su se pitanju zašto pacijenti kao nus pojavu imaju bolju penilnu funkciju. Tako je nastala Viagra. Ona je bila lijek za obaranje krvnog protiska, dakle za poboljšanje protoka. Kod erektilne disfunkcije upravo su glavni ti protoci koji se nalaze u krvnim sudovima penisa. Kao što je bitan dobar arterijski dotok, tako je jako bitan i venski odtok. Bilo da se radi o slabijem dotoku ili pojačanom odtoku, posljedica je nedovoljno ukrućen penis. Kada se penis digne u erektilnoj fazi vrlo brzo može doći da odtekne ta krv i da ne dođe do erekcije, to je taj mehanizam.
Koliko je problem s potencijom muškarca vezan s partnericom?
Dr. Junuzović: To apsolutno ima veze s partnericom i preporučljivo je da kod ljekara dođu zajedno, da bi se razgovorom o poteškoćama došlo do dijagnoze. Svi bismo mi voljeli da smo mačo muškarci i da je osoba pored nas zadovoljna. Međutim, kad se desi suprotno, muškarac se povlači u sebe i sam traži rješenje. Vremenom se povećava pritisak i nervoza, a onda počinje sumnjati u svoju muškost i svaki put kad doživi poraz posegne za tabletama, umjesto da se obrati ljekaru. Ali opet kažem, glavni je problem što je to kod nas još uvijek tabu tema, a brakovi pucaju usljed ovih problema.
Šta savjetujete Bosancima i Hercegovcima u pogledu prevencije i liječenja?
Dr. Junuzović: Osnova je saradnja s doktorom. Važno je da li se pacijent javio na vrijeme, te da li je starosna dob pacijenta velika. Prvi korak počinje razgovorom, jednom psihoterapijom. Ako ne to, nakon konkretnog pregleda treba pokušati sa navadenim lijekovima. Na kraju dolazi faza kada se stavljaju penilne proteze. Njima pacijent može zadovoljiti partnericu, ali on ne može imati orgazam. Ima raznih modela penilnih proteza.
Preporuka, rekao bih generalno, za svo stanovništo jeste da koliko je moguće reduciraju stres. Nadalje sa svojim ljekarom porazgovarati, ako je neko hronični bolesnik ustanoviti da li ti lijekovi utiču na pojavu erektilne disfunkcije. Bitno je kretanje, naročito šetnja po čistom zraku. Ipak, kod pacijenata koji čine jedan mali procenat sa povredama kičmene moždine, već na neki način nemamo rezultata, zato što su živci tog područje zbog povrede traumatizirani i ne može doći do erektilne disfunkcije. To je na neki način definitivno stanje. Također, pacijenti koji uzimaju sedative trebali bi u razgovoru sa psihijatrom promijeniti ili smanjiti dozu. Sve zavisi od bolesti. Ipak, ako mu je to osnovni lijek za neku ozbiljnu bolest, tada je manji problem erektilna disfunkcija.
NajDoktor.ba