Promijenite ove svakodnevne šablone i učinite svoj život sretnijim…
Loše raspoloženje, ili čak depresija, obično su izazvani nizom faktora izvan naše kontrole kao što su, na primjer, finansijski problemi ili težak raskid veze. Činjenica je da male odluke koje pravimo svakoga dana dosta utiču na to kako se osjećamo. Na svu sreću ljudsko ponašanje je promjenljivo, a popularna psihologija se prilično trudi da nas nauči svemu što treba da znamo o tome „kako biti sretan“.
Izdvajamo savjete koji vam mogu pomoći da se, unatoč okolnostima u kojima se nalazite, riješite loših navika koje sabotiraju vaše dobro raspoloženje.
VUČETE SE KADA HODATE
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry pokazalo je uzajamnu vezu izmedju načina na koji hodate i vašeg trenutnog raspoloženja. Istraživači su zaključili da ispitanici koji su zamoljeni da hodaju pogrbljenih ramenama i sa minimumom pokreta ruku bivaju lošije raspoloženi u odnosu na one koji hodaju odvažno, uspravno i pomalo se šepureći. Šta više, pokazalo se da pogrbljeni subjekti u studiji imaju tendenciju ka pamćenju više negativnih nego pozitivnih stvari.
Popravite raspoloženje odmah: Podignite bradu i zabacite ramena nazad kako biste zadržali pozitivan pogled na svijet oko sebe.
FOTOGRAFIŠETE BAŠ SVE
Instagram frikovi, obratite pažnju! Manično fotkanje svega što vam je pred očima može promjeni način na koji pamtite proživljene trenutke, tvrdi studija objavljena u časopisu Psychological Science. U okviru istraživanja, ispitanici su imali za zadatak obilazak muzeja, odnosno posmatranje eksponata i njihovo fotografisanje. Po završetku eksperimenta ispitanicima je bilo daleko teže prisjetiti se objekata koje su slikali,za razliku od oni koje su samo posmatrali. „Objektiv je veo koji nam zaklanja pogled, a mi nismo ni svjesni da se to događa“, kaže klinička psihologinja Diedra L. Clay.
Popravite raspoloženje odmah: Fokusirajte se na objekte kada fotografišete, ili još bolje, jednostavno sjedite i uživajte u iskustvu bez potrebe da sve zabilježite kamerom. Upijajte ljepotu i učestvujte u onome što se dešava. „To su stvari koje će vas učiniti mentalno jačima“, kaže Dr. Clay.
TRPITE MOBING NA POSLU
Zadirkivanje koje ste možda trpjeli u osnovnoj školi moglo bi vrlo lako da vas zadesi i na radnom mjestu, samo u daleko ozbiljnijem obliku. Oko 35 % zaposlenih u SAD-u, u određenom trenutku svoje karijere, izloženo je nekoj vrsti maltretiranja na radnom mjestu. Više od 70 % ljudi je bilo svjedok mobinga, kaže prof. dr Erin K. Leonard, psihijatar i autor knjige Emotional Terrorism: Breaking the Chains of a Toxic Relationship. „Ako vas neko kontinuirano napada i to na mjestu gde su vaš ponos i samopouzdanje vrlo važni, to može biti razarajuće za psihu. Ovakva situacija vas čini toliko ranjivim da vam može postati teško da uopšte ustanete iz kreveta i odete na posao.“
Popravite raspoloženje odmah: Savjetuje se da prije svega posjetite svog ljekara i sa njim porazgovarate o svom fizičkom i mentalnom zdravlju. Kada pažljivo dokumentujete svoju neslavnu situaciju, obratite se HR službi firme za konkretne savjete kako da riješite problem maltretiranja na radnom mjestu.
NE VJEŽBATE
Razmislite o ovom podatku: redovne fizičke aktivnosti, do tri puta nedeljno, smanjuju rizik od depresije za 19 %, navodi studija u časopisu JAMA Psychiatry. Nakon što su pratili živote 11.000 osoba rođenih 1958, bilježeći sve simptome depresije i nivo fizičke aktivnosti sve do njihove pedesete godine, istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu otkrili su snažnu vezu između fizičke aktivnosti i depresije. Već pretpostavljate, aktivne osobe bile su daleko manje izložene depresivnim stanjima.
Popravite raspoloženje odmah: Jednostavno izađite napolje i pokrenite se. To ne mora da bude naročito dugačka aktivnost – prošetajte po kvartu, zamijenite lift stepeništem, učinite bilo kakav fizički napor koji će pokrenuti vaš um.
ODUGOVLAČITE
Razmislite o obavezama koje vječno odlažete. Ako je razlog tome činjenica da se radi o dosadnim stvarima koje ne želite da radite, tu vam već niko ne može pomoći. Ali ako izbjegavate zadatke zato što vas čine nervoznim, ili se plašite da ih nećete uspješno završiti, onda prokrastinacija čini cijelu stvar razarajućom za vaše živce.
Popravite raspoloženje odmah: Prije nego što se konačno uhvatite posla učinite nešto što će vam pomoći da se opustite – slušajte muziku, idite na trčanje, radite bilo šta što će vas osloboditi anksioznosti. Na ovaj način ćete unijeti malo više zabave, a malo manje stresa u cijelu aktivnost. Osim toga, imajte na umu „nagradu“, odnosno lično zadovoljstvo koje će te osjećati kada završite svoj zadatak.
OSTAJETE U TOKSIČNOJ VEZI
„Imam puno klijenata koji dolaze zbog anksioznosti ili depresije ne shvatajući da je razlog tome isključivo loša emotivna veza sa partnerom“, kaže Leonard. „To izjeda njihovo samopouzdanje. U takvim situacijama partner ih obično uvjerava da su nekompetentni, sebični itd. Ponekad su potrebne godine da osoba shvati da je njena mentalna nestabilnost uzrokovana lošom vezom u kojoj ih se ne poštuje i ne tretira ispravno.“
Popravite raspoloženje odmah: U ovom slučaju, možda će vam biti potrebno malo pomoći. Prvo, razmislite o tome da li postoje znakovi da se vaš partner ponaša nasilno, a pod tim ne podrazumjevamo samo fizičko nasilje.
Zatim, konsultujte ili profesionalca ili bliskog prijatelja/člana porodice koji bi mogao da vam pomogne da postavite stvari na svoje mjesto i izvučete se iz loše veze.
SHVATATE ŽIVOT PREVIŠE OZBILJNO
Spotaknete se o razvaljeni pločnik na ulici i umjesto da se nasmijete sami sebi, preplavi vas posramljenost. Ako ovo zvuči kao vi, krajnje je vrijeme da pronađete nove načine da se više smijete i bolje zabavljate. „ Mnogo je istraživanja koja dokazuju pozitivan uticaj smijeha na zdravlje“, kaže Dr. Leonard. „Smijeh je najbrži lijek za anksioznost i depresiju.“
Popravite raspoloženje odmah: Poradite na svom smislu za humor i svakog dana potražite nešto od zabavnog sadržaja – bilo da su vam smiješni crni humor ili klasičan slapstick iz TV serija, priuštite to sebi. Poželjno je što više vremena provoditi sa djecom, ako imate mogućnosti, jer ona uvek imaju fazone koji će vas oraspoložiti.
NE SPAVATE
„San utiče na sve“, kaže Dr. Clay. „Na emotivne i mentalne kapacitete jednako kao i na tjelesne funkcije. Spavanje je vrijeme kada se tijelo regeneriše i bez toga sistem ne može da funkcioniše ispravno".
Popravite raspoloženje odmah: Probajte da dokučite zašto ne spavate dobro, a onda preduzmite mjere za stvaranje ambijenta pogodnog za miran san.
NIKADA NISTE SAMI
Ne možete da pronađete trenutak za sebe zbog obaveza između djece, posla, partnera i drugih aktivnosti? Dr. Leonard ističe koliko je važno izdvojiti vrijeme koje ćete provesti potpuno sami, bilo da se radi o deset minuta, sat vremena ili cijelom danu. Bez toga, nervoza čini svoje i mentalna nestabilnost ozbiljno prijeti, kaže Leonard.
Popravite raspoloženje odmah: Bukvalno zakažite sastanak sebi i nemojte da se iznevjerite.
NE RAZGOVARATE SA LJUDIMA
Ako prevashodno koristite poruke, Facebook i druge društvene mreže za komunikaciju sa prijateljima, zapravo vam nedostaje pravog kontakta sa ljudima – a ćaskanje sa prodavcem u pekari svakog jutra se svakako ne računa.
„Društvene mreže služe za zabavu, a tu nema prave konverzacije koja nam dozvoljava da razumijemo ljude. Takva komunikacija umanjuje naše iskustvo i osećaje“, kaže Dr. Clay.
Popravite raspoloženje odmah: „Na kraju dana, broj followera nije bitan, ali broj prijatelja jeste“, kaže Clay. Bez obzira što ste apsolutno u toku sa svim svakodnevnim zbivanjima, nađite se na piću sa prijateljicom/prijateljem večeras.
MULTITASKUJETE
Svi u određenoj mjeri upadamo u zamku multitaskinga: ručamo za stolom, skrolujemo Facebook dok gledamo televiziju i kuckamo na Viberu manje više konstantno. Istraživanja su pokazala da iako mnogi vjeruju da su produktivniji kada rade više stvari istovremeni, to zapravo nije istina. Naprotiv, takvo ponašanje nas samo drži pod većim stresom, nesvjesni smo stvari koje se dešavaju oko nas i nismo u stanju da komuniciramo efikasno.
Popravite raspoloženje odmah: Vrlo je jednostavno. Isključite mobitel, ne palite TV, obratite pažnju na radnju koju obavljate i na sve što se dešava oko vas. Ako dozvolite mozgu da procesuira sve što vam se dešava u realnom vremenu, radeći jednu po jednu stvar, ali bez izveštaja o istoj na društvenim mrežama, to bi mogla biti najbolja stvar koja vam se u poslednje vrijeme dogodila.