Kada se bubrežni kamenci pokrenu to može biti vrlo bolno, ali srećom kamenje obično ne uzrokuju trajna oštećenja. Najčešće je dovoljno uzeti lijekove protiv bolova i piti puno vode kako bi kamenje lakše se izbacilo. U težim slučajevima, ako je kamenje preveliko da bi samo izašlo ili dođe u urinarni trakt, tada je potrebno njegovo kirurško uklanjanje.
Ljekar može preporučiti preventivni tretman da se smanji rizik od ponavljajućih bubrežnih kamenaca, ako ste pod povećanim rizikom od njihovog ponovnog stvaranja.
Simptomi
Kamen u bubregu obično ne izaziva nikakve simptome, sve dok ne počne da se kreće unutar bubrega ili ne pređe u mokraćovod, cijev koja spaja bubreg i mokraćni mjehur. U tom trenutku, pacijent obično dobije sljedeće znakove i simptome:
- jaka bol sa strane abdomena i natrag, ispod rebara
- bol koja se širi na donji dio trbuha i prepone
- bol koja dolazi u valovima i varira intenzitetom
- bolno mokrenje
- ružičasta, crvena ili smeđa boja urina
- urin mutan i jakog mirisa
- mučnina i povraćanje
- uporna potreba za mokrenjemčešće mokrenje nego inače
- groznica, ako je infekcija prisutna
- mokrenje male količine urina
Bol uzrokovana bubrežnim kamencem se obično mijenja, na primjer bol se premješta na drugu lokaciju ili mijenja intenzitet, a sve je uzrokovano pomicanjem kamena kroz mokraćni sistem.
Kada posjetiti ljekara
Dogovorite pregled kod ljekara ako imate bilo kakve znakove i simptome koji vas brinu.
Odmah potražite pomoć ljekara ako se pojavi:
- bol toliko jaka da ne možete mirno sjediti ili pronaći udoban položaj
- bol praćena mučninom i povraćanjem
- bol uz groznicu
- krv u mokraći
- teškoće s mokrenjem
Uzroci
Bubrežni kamenci često nemaju jedan definiran uzrok, jer više faktora čine rizik od njihove pojave. Naime, bubrežni kamenci nastaju kad urin sadrži više kristala, čiji sastav čine kalcij, oksalati i mokraćna kiselina, nego što tekućina u urinu može ih razrijediti. U isto vrijeme, u mokraći može nedostajati tvari koje sprečavaju kristale da se lijepe jedan za drugi, stvarajući na taj način idealno okruženje za formiranje bubrežnih kamenaca.
Vrste bubrežnih kamenaca
Poznavanje vrste bubrežnog kamenca pomaže da se utvrdi uzrok te to daje smjernice kako smanjiti rizik od stvaranja daljih bubrežnih kamenaca.
Vrste bubrežnih kamenaca su:
- Kalcij - Većina bubrežnih kamenaca se sastoji od kalcija, najčešće u obliku kalcijevog oksalata. Oksalat je tvar koja se prirodno nalaze u hrani. Neko voće i povrće, kao i orašasti plodovi i čokolada, imaju visoke nivoe oksalata. Naša jetra također proizvodi oksalat. Faktori prehrane, visoke doze vitamina D, operacije s crijevnim bajpasom te neki metabolički poremećaji, mogu povećati koncentraciju kalcija ili oksalata u mokraći. Kamenje od kalcija se također može pojaviti u obliku kalcijevog fosfata.
- Struvite kamenci se stvaraju nakon infekcija mokraćnog sistema. Ove kamenje može brzo rasti i postati vrlo veliko, ponekad uz vrlo malo simptoma ili bilo kakvog upozorenja.
- Kiseli kamenci koji nastaju od mokraćne kiseline. Mokraćni kamenci se obično formiraju kod osoba koje ne piju dovoljno tekućine ili koji gube previše tekućine, kod onih koji imaju visoko-proteinsku prehranu te koji imaju giht. Određeni genetski faktori također mogu povećati rizik od kamenaca mokraćne kiseline.
- Cistin kamenci su oni koji se formiraju uslijed nasljednog poremećaja, a uzrok je preveliko lučenje određenih aminokiselina (cistinurija) iz bubrega.Pored navedenih, mogu se pojaviti i neke rjeđe vrste bubrežnih kamenaca.
Faktori rizika
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja bubrežnih kamenaca su:
- Porodična historija. Ako neko u porodici ima bubrežne kamence, postoji vjerovatnoća da će te ih i vi dobiti. A ako ste već imali jedan ili više bubrežnih kamenaca, također imate povećan rizik od razvoja drugih kamenca.
- Dehidracija. Ukoliko ne pijete dovoljno vode svaki dan, povećava se rizik od bubrežnih kamenaca. Ljudi koji žive u toplim klimama i onih koji se puno znoje mogu biti pod većim rizikom od drugih.
- Određene dijete. Prehrana koja je bogata proteinima, natrijem i šećerom može povećati rizik od nekih vrsta bubrežnih kamenaca. To je posebno vezano za visoki unos natrija. Previše natrija u prehrani povećava količinu kalcija kojeg bubrezi moraju filtrirati, što značajno povećava rizik od bubrežnih kamenaca.
- Pretilost. Visoki indeks tjelesne mase (BMI), povećan obim struka i povećana tjelesna težina povezani su s povećanim rizikom pojave od bubrežnih kamenaca.
- Bolesti i operacije probavnog trakta. Kirurške intervencije probavnog trakta, upalna bolest crijeva ili kronični proljev mogu uzrokovati promjene u probavnom procesu koje utiču na apsorpciju kalcija i vode, čime se povećava nivo tvari koje stvaraju kamen u urinu.
- Druga medicinska stanja. Bolesti i stanja koja mogu povećati rizik od bubrežnih kamenaca uključuju renalnu tubularnu acidozu, cistinurija, hiperparatireoidizam, određeni lijekovi i neke infekcije mokraćnog sistema.
Priprema za pregled
Manji bubrežni kamenci koji ne blokiraju rad bubrega ili ne uzrokuju druge probleme mogu se liječiti kod ljekara porodične medicine. Ali, ako imate kamen u bubregu koji je većih dimenzija te jak boli i/ili problema s bubrezima, potreban je pregled kod urologa ili nefrologa.
Kako bi se pripremili za pregled:
- pitajte porodičnog ljekara da li trebate nešto učiniti prije zakazanog termina, kao što je ograničavanje prehrane, prekid uzimanja lijekova i slično,
- zapišite simptome, uključujući i one koje se ne čine povezani s bubrežnim kamencima,
- pratite koliko ste pili tekućine i koliko ste mokrili tokom 24 sata,
- napravite popis svih lijekova, vitamina ili drugih dodataka koje uzimate te
- zapišite sva pitanja za ljekara.
Osnovna pitanja koja trebate postaviti ljekaru su:
- Da li imam kamen bubrega?
- Koje je veličine kamen?
- Gdje se nalazi kamen?
- Koja vrstu bubrežnog kamenca imam?
- Hoću li trebati lijekove za liječenje?
- Da li trebam operaciju ili neki drugi postupak?
- Postoji li šansa da dobijem još jedan kamen u bubregu?
- Kako mogu spriječiti bubrežne kamence u budućnosti?
- Imam druge zdravstvene probleme. Kako mogu najbolje uskladiti terapiju?
- Trebam li slijediti bilo koja ograničenja u prehrani, fizičkim aktivnostima…?
- Da li mi je potrebna kontrola?
Ljekar će vam vjerovatno postaviti sljedeća pitanja:
- Kad su se simptomi pojavili?
- Da li se simptomi pojavljuju kontinuirano ili povremeno?
- Koliko su ozbiljni vaši simptomi?
- Da li ste radili nešto što je olakšalo ili pogoršalo simptome?
- Da li neki drugi član porodice je imao ili ima bubrežne kamence?
Testovi i dijagnoza
Ako ljekar sumnja da imate veći kamen u bubregu, može tražiti da napravite dodatne dijagnostičke testove i postupke, kao što su:
- testiranje krvi - krvni testovi mogu otkriti previše kalcija ili mokraćne kiseline u krvi. Rezultati ispitivanja krvi pomoći će u praćenju zdravlja bubrega te se putem ovoga testa mogu provjeriti i druga medicinska stanja.
- testiranje urina - 24-satno skupljanje urina pokazuje da li bubrezi izlučuju previše minerala koji tvore kamence ili premalo, što sprječava izlazak tvari. Za ovaj test, ljekar može tražiti da skupljate urin i tokom dva uzastopna dana.
- snimanje – snimanjem bubrega ustanovljava se prisutnost bubrežnih kamenaca u mokraćnom sistemu. Opcije za snimanje su RTG ili CT, koji može otkriti čak i sitne kamenčiće. Ostale opcije snimanja uključuju ultrazvuk, neinvazivan test i intravenoznu urografiju, koja uključuje ubrizgavanje boje u ruke venu koja putuje kroz bubrege i mjehur te se istovremeno snima RTG-om ili CT-om (CT urogram).
- analiza kamenja koje ste izbacili. Ljekar može tražiti da mokrite kroz cjedilo, kako bi uhvatiti kamenje koje prolazi. Laboratorijskom analizom se ustanovljava sastav bubrežnih kamenaca. Ove informacije su važne kako bi se utvrdilo što je uzrok stvaranja bubrežnih kamenaca te određivanje terapije kako bi se spriječilo stvaranje dodatnih bubrežnih kamenaca.
Tretmani i lijekovi
Liječenje bubrežnih kamenaca varira, ovisno o vrsti kamena i uzrok.
Liječenje manjih bubrežnih kamenaca, s minimalnim simptomima:
- Piti vodu - Konzumiranje čak 2 do 3 litre dnevno može pomoći izbacivanju kamenja iz mokraćnog sistema. Osim ako ljekar ne kaže drugačije, potrebno je konzumirati dovoljno tekućine, uglavnom vode, dok ne dobijemo bistar urin.
- Tablete protiv bolova – Kada kamenčić prolazi kroz mokraćni sistem može se osjetiti bol ili nelagoda. Za ublažavanje blage boli, ljekar može preporučiti lijekove protiv bolova, kao što je ibuprofen ili acetaminofen.
- Medicinska terapija – Ljekar također može prepisati lijekove za olakšanje izbacivanja kamenčića iz bubrega. Ova vrsta lijekova, poznata kao alfa blokatori, opuštaju mišiće u uretri te pomažu da lakše i brže izađe kamen iz bubrega.
Veliki kamenje, koje uzrokuju jače simptome
Bubrežni kamenci koji se ne mogu liječiti konzervativnim mjerama, bilo zato što su preveliki da sami izađu ili zbog toga što izazivaju krvarenje, oštećenje bubrega ili infekciju mokraćnog sistema, mogu zahtijevati više tretmana. Postupci mogu uključivati:
- Korištenje ultra zvučnih valova za razbijanje kamenje. Za određene bubrežne kamence, ovisno o veličini i mjestu, ljekar može preporučiti postupak koji se zove Ekstrakorporealna litotripsija šok valovima ESWL („razbijanje kamenaca“). ESWL koristi zvučne valove za stvaranje jakih vibracija (šok valovi) koji lome kamenje na sitne komadiće, koje je moguće lakše proslijediti u urin i izbaciti. Postupak traje oko 45 do 60 minuta, a može izazvati umjerenu bol, tako da možete tražiti sedative za olakšanje. ESWL može uzrokovati krv u mokraći, modrice na leđima ili trbuhu, krvarenje oko bubrega i drugih susjednih organa te bol kada dijelovi kamena prolaze kroz urinarni trakt.
- Kirurgija za uklanjanje vrlo velikog kamenje u bubregu. Postupak se zove perkutana nephrolithotomy i uključuje kirurško uklanjanje bubrežnog kamenca pomoću malih teleskopa i instrumenata umetnutih kroz mali rez na leđima. Pacijent prima opću anesteziju za vrijeme operacije i boravi u bolnici jedan do dva dana dok se oporavi. Ljekar preporučiti ovu operaciju ako je ESWL bio neuspješan.
- Ureteroskopija - uklanjanje manjeg kamenja iz mokraćovoda ili bubrega, a postupak se radi tako da ljekar ubaci tanku svjetleću cijev (ureteroskop) koji je opremljen s kamerom kroz mokraćnu cijev i mokraćni mjehur sve do mokraćovoda. Kada dođe do kamenčića posebnim alatom kamen se uhvati i vadi ili se razbije na komadiće koje izlaze putem mokraće. Ljekar tada može staviti malu cijev (stent) u uretre za ublažavanje oteklina i ubrzanje ozdravljenja. Nekada se daje opća ili lokalna anestezija tokom ovog postupka.
- Operacija paratiroidne žlijezde. Kamenje koje je po sastavu kalcijev fosfat uzrokovano je preaktivnim epitelnim tjelešcima, koji se nalaze na štitnjači, odmah ispod Adamove jabučice. Kada ove žlijezde proizvode previše parathyroid hormona (hiperparatireoidizam), nivo kalcija može postati prevelik te dolazi do konstantnog stvaranja bubrežnih kamenaca.
Prevencija
Prevencija bubrežnih kamenaca može uključivati kombinaciju promjene načina života i lijekove.
Ako imate rizične faktore koji mogu dovesti do nastanka bubrežnih kamenaca, trebate unijeti promjene u načinu života:
- Pijte vodu tokom cijelog dana. Osobama koje imaju historiju bubrežnih kamenaca, ljekari obično preporučuju da konzumiraju 2,5 litre vode dnevno. Ljekar također može tražiti da mjerite količinu urina, kako bi bili sigurni da unosite dovoljno tekućine.
- Ako živite u mjestu s toplom i suhom klimom ili vježbate često, možda ćete morati piti više vode za proizvodnju dovoljno mokraće od 2,5 litra. Znak da pijete dovoljno tekućine je svjetla i bistar urin.
- Jedite manje hrane koja je bogata oksalatima. Ako imate tendenciju da formirate kamenje koje je po sastavu kalcij i oksalat, ljekar može preporučiti ograničavanje namirnice bogate oksalatima. To uključuje rabarbaru, repu, bamiju, špinat, blitvu, slatki krompir, orahe, čaj, čokoladu i proizvode od soje.
- Odaberite prehranu s malo soli i životinjskih proteina. Smanjite količinu soli koju jedete i odaberite biljne izvore proteina, kao što su mahunarke. Razmislite o korištenju zamjenske soli.
- Nastavite jesti hranu bogatu kalcijem, ali budite oprezni s dodacima kalcija. Kalcij u hrani nema uticaj na stvaranje bubrežnih kamenaca. Nastavite jesti hranu bogatu kalcijem, osim ako vam ljekar savjetuje drugačije. Pitajte ljekara prije uzimanja dodataka kalcija.
- Savjetujete se ljekarom oko načina prehrane koja će vam pomoći da smanjite rizik od pojave bubrežnih kamenaca.
Lijekovi
Lijekovi mogu kontrolirati količinu minerala i kiseline u urinu te mogu biti korisni za osobe koje imaju ovu vrstu bubrežnih kamenaca. Vrsta lijekova prvenstveno ovisi o vrsti bubrežnog kamenca koji imate. Neki od lijekova su:
- Za kamenje uzrokovano kalcijem ljekar obično propisuje tiazidni diuretik ili preparate koji sadrže fosfat.
- Za kamenje nastalo zbog mokraćne kiseline propisuje se alopurinol (Zyloprim, Zyloprim) za smanjenje nivoa mokraćne kiseline u krvi i urinu te kako bi se urin zadržao alkalnim. U nekim slučajevima, alopurinol, a alkalizacijsko sredstvo može otopiti ovu vrstu kamenja.
- Kako bi se spriječilo struvite kamenje ljekari obično preporučuju lijekove kojima se liječi bakterija koje uzrokuju infekciju. Dugotrajna upotreba antibiotika u malim dozama može pomoći u postizanju tog cilja. Na primjer, ljekar može preporučiti antibiotik prije i nakon operacije za liječenje bubrežnih kamenaca.
- Cistin kamenje je najteže liječiti te ljekar obično preporučuje da pijete više tekućine, kako bi se stvaralo više urina. Ako to ne pomogne, ljekar može propisati lijek koji smanjuje količinu cistina u urinu.
