Jaka bol u lumbalnom području (lumbago) odnosno križobolja jedan je od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice. Bol u donjem dijelu leđa, tvrde medicinski stručnjaci, mogu potaknuti čak i jednostavne radnje poput podizanja kutije ili kofera. Koji je najbolji način rješavanja ove bolne situacije pitali smo dr. Edina Buljugića, osnivača Medicinskog centra Sporticus iz Sarajeva.
Ovaj bh. stručnjak u polju sportske medicine, inače, zvanični ljekar rukometne i Davis cup teniske reprezentacije BiH na početku razgovora za portal NajDoktor.ba objašnjava da stanje blage ili jake boli u predjelu križi može biti akutno ili, pak, hronično ukoliko traje duže od tri mjeseca.
Precizira da bol u donjem dijelu leđa obično pogađe mlađe ljude izložene većim fizičkim naporima ili dugotrajnim sjedećim aktivnostima poput vožnje automobilom na duže relacije ili usljed smanjene tjelesne aktivnosti.
Simptomi lumbaga
"U većini slučajeva ne može se odrediti tačan uzrok bola. Međutim, postoje stanja koja mogu biti uzrok križobolje kao što su kompresivna diskus hernia, sindrom 'oštečeni faseta zglobova kralježaka', mišićno istegnuće paravertebralne muskulature, te prijelom jednog ili više pršljenova. Također, i deformacije kičme poput skolioze mogu biti uzrok, a rjeđe su to stanja tumora ili infekcija", kaže dr. Buljugić i navodi najučestalije simptome koji ukazuju na lumbago:
• Bol u donjem dijelu leđa koji zahvata jednu ili obje strane, ponekad može silaziti prema sjedalnim mišićima i obično se pojačava prilikom dugotrajnog sjedenja.
• Ograničenje u pokretima – posebno kod saginjanja naprijed ili prema nazad.
• Grč u mišićima koji okružuju kičmeni stub i koji uzrokuje ukočena leđa.
• Jaka bol može biti uzrok iskrivljenja kičme u jednu stranu.
• Bol je ponekad propraćena trnjenjem i obamrlosti donjeg dijela leđa, a može silaziti i do stopala duž cijele noge (lumboišijalgija).
Liječenje lumbaga
Kada je riječ o liječenja lumbaga, ukoliko je prisutna akutna bol, prema preporuci ovog bh. specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije koriste se analgetici/protuzapaljenski lijekovi, miorelaksansi, lijekovi koji opuštaju mišićnu muskulaturu. U ovoj se fazi liječenja, kaže dr. Buljugić pacijentima preporučuje i fizikalna terapija sa rehabilitacijom.
"Preporuka su i odmaranje, kao i ležanje na tvrđim podlogama u zaštitnim položajima 'Wiliams', upotreba posturalnih korektivnih blokova, te zagrijavanje u vidu toplih pakovanja. Treba izbjegavati saginjanje, savijanje i sjedenje", ističe dr. Buljugić.
Ukoliko je u pitanju hronična bol, koja traje jako dugo, tada se preporučuje liječenje i to nakon odrađenih pretraga kao što su RTG, CT, MRI sa kliničkim pregledom i dinamičkim testiranjem.
"Fizikalna terapija i u hroničnoj fazi podrazumjeva elektroanalgetske procede (Tens,IFS,DDS), ultrazvučne procedure sa gelovima koje sadrže neku od analgetskih/protuupalnih supstanci, magnetoterapiju i laser terapiju na mjesto bola ili po akupunkturnim tačkama", pojašnjava dr. Buljugić.
"Kada je u pitanju vježbanje moram naglasiti da se ovdje prave možda i najveće greške u rehabilitacionom programu u cijelosti. Naime, pravilno programiranje vježbi treba da unaprijedi fleksibilnost 'skračenih' mišića koji učestvuju u stabilizaciji kralježnice te deficitarnu trbušnu i leđnu muskulaturu što je glavni cilj u prevenciji novih, ranije navedenih incidenata koji mogu dovesti do ozbiljnih posljedica u svakodnevnim aktivnostima života", ističe dr. Buljugić.
(NajDoktor.ba)
