BiH u jesen odlučuje o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima

Svjetska zdravstvena organizacija BiH je klasificirala kao zemlju koja ima visoki rizik od pušenja. Kada je riječ o odrasloj populaciji, spadamo u države koje imaju visoku prevalencu (postotak) pušača.

Otkrila je to prof.dr.sci. med. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, uoči 31. maja – Svjetskog dana nepušača.

Vodeća bolest ovisnosti

"Prema rezultatima Studije o stanju zdravlja stanovništva FBiH, koju je 2012. Uradio Zavod, pušenje je još uvijek vodeća bolest ovisnosti stanovništva u ovom entitetu. Među stalnim pušačima je 44,1 posto odraslih ispitanika, od čega 56,3 muškaraca i 31,6 posto žena. To u prijevodu znači da nam skoro polovina odraslog stanovništva stalno puši, od čega više od polovine muškarci, a nešto manje od trećine žene", ističe Ramić-Čatak.

U Zavodu otkrivaju kako je tokom 2015. rađeno još jedno istraživanje kojim je utvrđen blagi pad broja pušača. Na ohrabrujućim podacima, prije svega, može se zahvaliti povećanju cijene cigareta, što se pokazalo kao dobra međunarodna praksa.

"Na putu prema Evropskoj uniji moramo slijediti ono što direktive ove zajednice predviđaju zemljama u kojoj će dinamici harmonizirati politiku cijena i akciza. Imamo Zakon o akcizama na državnom nivou koji se mijenjao više puta. Posljednje izmjene pretrpio je u januaru, kada je povećan porez na duhanske proizvode. Spadamo u zemlje koje dosta dobro sustižu, imajući u vidu stepen razvoja ekonomije, procenat akcize u odnosu na duhanske proizvode. Ono što je problem jeste što još uvijek ne spadamo u zemlje koje od tog novca, a radi se o milionima KM, ne usmjeravaju barem jednu marku u zdravstveni sektor. Dogurali smo do državnog nivoa odluku da se iz sredstava Uprave za indirektno oporezivanje, iz sakupljenog novca, nešto usmjeri u zdravstveni sektor. Dobili smo podršku oba entitetska ministra zdravstva. Međutim, na nekoj od posljednjih sjednica Vijeća ministara to je stavljeno na razmatranje, zato što su tražili da, prije usmjeravanja novca, entitetska ministarstva daju jasan plan strateškog razvoja zdravstvenog sektora."

Strateška opredjeljenja

Ramić-Čatak je nemalo iznenađena ovakvim stavom, jer su strateška opredjeljenja ministarstva veoma jasna i nisu se, kako kaže, mijenjala tokom njenih 22 godine rada u zdravstvenom sektoru.

Ramić-Čatak: Ono što priželjkujemo i očekujemo jeste podrška javnosti

"U svakom dokumentu piše da jačamo prevenciju i nadzor nad faktorima rizika i promociju zdravlja. Ako smo svjesni da ozbiljne intersektorijalne kampanje promocije zdravlja koštaju, da rad s medijima košta, da kampanja ne podrazumijeva rad samo sa medijima, nego i intersektorijalne kampanje u zajednici, od vrtića, preko školskih ustanova svih nivoa, do radnih mjesta, onda bi nam sve trebalo biti jasno."

Kao primjer navodi Srbiju koja je to uradila tako što se iz svake kutije cigareta izdvajao tzv. “duvanski dinar” i odlazio na račun ministarstva zdravstva.

"Sakupili su milione eura koje su onda raspoređivali. I mi to isto tako možemo uraditi, pa od tog novca pomoći bolnicama, kupiti lijekove, opremu, aparate… Znači, nađe se način da se zadovolje svi nivoi zdravstvene zaštite", kaže Ramić-Čatak.

Rok kraj juna

U zdravstvenom sektoru polažu velike nade u promjenu zakonodavstva tokom ove godine. U oba entiteta radne grupe, koje su imenovala ministarstva zdravstva, uveliko rade na pripremi novog zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina.

"Rok završetka je kraj juna, a onda bi se početkom septembra trebao naći u parlamentarnoj proceduri. Ono što priželjkujemo i očekujemo jeste podrška javnosti za odredbu kojom želimo zabraniti pušenje u zatvorenim javnim prostorima. Znam da u nekim sektorima postoje oni koji navijaju za to da se napravi rješenje tipa omogućavanja pušačke prostorije. Lično sam protiv toga, poznavajući mentalitet našeg čovjeka. Kad na čelu ustanove nemate dovoljno jakog lidera, onda se jedna pušačka prostorija pretvori u njih deset, a onda nismo ništa napravili. Jednom kad stupi na snagu, u njegovo provođenje morat će se uključiti svi nivoi. Prije svega, trebat će se pojačati inspekcijski nadzor, a kazne za prekršioce će biti visoke", kazala je Ramić-Čatak.

Nekad "Puši kao Turčin", a danas "Ne puši kao Turčin"

U rješavanju problema kontrole duhana Turska je postala “regionalna pozitivna priča”.

"Sa posvećenim ministrom zdravstva, uloženim sredstvima u sistem, a to je mreža inspektora na terenu, koji su 24 sata tabletima uvezani s informacionim sistemom, sa infotelefonima putem kojih građani mogu sami prijaviti kršenje zabrane pušenja u zatvorenom javnom prostoru. Oni su sistemski riješili usluge odvikavanja od pušenja i povećali cijene duhanskih proizvoda. Rezultat toga je da smo nekada na svakom koraku mogli čuti 'Puši kao Turčin', a danas 'Ne puši kao Turčin'", naglasila je Ramić-Čatak.

Provjetravanje prostora ne rješava problem

Jedan od problema današnjice je i pasivno pušenje.

"U zemljama Evropske unije uveliko se rade analize briseva zavjesa, podova, namještaja, odjeće, koji, nakon boravka u prostorima gdje su ljudi pušili, otpuštaju metabolite nikotina i kao takve kancerogene tvari. Nikakvi ventilacioni mehanizmi ne pružaju zaštitu. Problem ne možemo riješiti tako što ćemo provjetriti prostoriju u kojoj je boravio pušač. Otrovi i kancerogene tvari ostaju na svim površinama", ističe Ramić-Čatak.