Rizici obilijevanja od kardiovaskularnih bolesti uključuju niz faktora poput nezdrave prehrane, hipertenzije, pušenja, gojaznosti i fizičke neaktivnosti, kaže u razgovoru za NajDoktor.ba kardiolog mr.sc. dr. Adnan Delić, suosnivač i direktor Poliklinike Kardiocentar Sarajevo.
Naime, kardiovaskularne bolesti s udjelom od 53,8 posto, prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u 2015. godini bile su vodeći uzroci smrtnosti stanovništva, a naš sugovornik naglašava da je prevencija od izuzetnog značaja u smanjivanju rizika za nastanak većine ovih oboljenja.
Mediteranska ishrana
"Jako je bitno da smo fizički aktivni, da ne sjedimo ispred TV-a nego da hodamo, plivamo ili vozimo bicikl. Ne govorimo o šetnji pored izloga, nego brzoj šetnji kojom se puls podigne na 130 do 140 otkucaja u minuti", kaže dr. Delić.
Nedavno objavljena studija pratila je pacijente s oboljenjima srca podijeljenje u dvije grupe prema ishrani i potvrdila sve prednosti tzv. mediteranske prehrane s puno svježeg povrća, maslinovog ulja, ribe i integralnih žitarica u odnosu na tzv. kontinentalnu koja uključuje hranu poput pečenja, pomfrita i kolača.
Pokazalo se da je grupa pacijenata na mediteranskoj ishrani imala smanjenu smrtnost 37 posto, a nijedan lijek, naglašava naš sugovornik ne smanjuje smrtnost u tolikoj mjeri.
"Čak je preporuka studije, jer je rezultat bio toliko ubjedljiv, da zdravstveno osiguranje plaća pacijentima kupovinu povrća na recept", otkriva ovaj kardiolog. Pored navedenog, efikasna prevencija podrazumijeva i redovne kontrole jer zdravim životom smanjujemo učestalost povišenog pritiska, utičemo na šećernu bolest, nivo masnoća u krvi. Ali, ako navedene faktore rizika imamo, važno ih je na vrijeme otkriti i liječiti. Nadalje, svi navedeni faktori rizika, uključujući pušenje, gojaznost i stres, se ne sabiraju, nego se, kaže dr. Delić, množe i za zdravlje srca pogubniji su u kombinaciji od svakog pojedinačno.
Kao primjer od kojeg može učiti i BiH navodi skandinavske zemlje, koje su smrtnost uspješno smanjile sistemskim preventivnim djelovanjem. Iako imaju izvrstan način zbrinjavanja infarkta, najvećim dijelom njihov uspjeh rezultat je prevencije i zdravih stilova života. Edukacijom u školama i emisijama na TV-u i poreskom politikom uspjele su za svega 15 godina iz grupe zemalja sa visokim rizikom od koronarne bolesti preći u skupinu zemalja sa niskim rizikom.
"Tu je i preventivno djelovanje - obavezni sistematski pregledi, otkrivaju se faktori rizika i blagovremeno se identificiraju najugroženiji ljudi. Uspjeh ovih mjera može biti inspiracija svakome, uključujući i nas", smatra dr. Delić.
Najveći zdravstveni problem
U razgovoru za NajDoktor.ba, ovaj vodeći bh. aritmolog objašnjava i zašto je za BiH u pogledu smrtnosti infarkt najveći zdravstveni problem.
U našoj i većini zemalja oko 37 posto ljudi danas umire od infarkta, a 63 posto od svih ostalih bolesti.
"Kad čovjek dobije infarkt pa preživi, ako nije tretiran optimalno, a većina ljudi u nas to nije, on će imati manje ili veće posljedice za zdravlje", kaže dr. Delić i navodi da iako većina osoba kada doživi infarkt zbog strahovitih bolova misli da će umrijeti, to nije slučaj.
Prvi i ključni korak je da se ne čeka da bolovi prođu, nego se odmah treba javiti ljekaru. Drugi je korak da nadležni ljekar prepozna infarkt, ili posumnja da se radi o infarktu. Ljekar potom odmah daje lijekove koji smanjuju posljedice infarkta i što prije šalje pacijenta u ustanovu gdje se infarkt može pravilno tretirati. Dr. Delić precizira da je glavnu problem upravo taj što je u BiH vrlo mali procenat stanovništva pokriven akutnim zbrinjavanjem infarkta.
"Te prve dvije karike – javljajnje ljekaru i postavljanje rane dijegnoze, kod nas dosta dobro funkcioniraju. Nama je problem ova treća karika, optimalan tretman infarkta. On bi podrazumijevao što prije otvaranje začepljene krvne žile. To se postiže optimalno tako da kada se pacijent primi u bolnicu odmah šalje u salu, gdje se napravi snimanje krvnih žila, nađe mjesto začepljenja i potom se mehaničkim putem balonima i stentovima ta arterija pročepi. Ukoliko to nije moguće izvesti, alternativno se mogu davati lijekovi koji otapaju ugrušak i u velikom broju slučajeva i otvore začepljenu arteriju. Kod nas je problem što dosta mali procenat pacijenata dođe ljekaru i bude mu urađena ta procedura u prvih šest sati kada je to najvažnije, otkriva dr. Delić.
Objašnjava da potom brzim uspostavljanjem protoka, srce počinje dobivati krv te se dio koji je bio oštećen i bez kisika vraća u normalan rad.
Srce je mišić koji koristi najviše kisika od svih organa, daleko najjači mišić u organizmu. Iliustracije radi tokom sna srce radi u najmanjem intenzitetu, najmanje je opterećeno u dubokom snu. Međutim, ono i tada još uvijek radi duplo jače nego mišići nogu pri maksimalno brzom trčanju. Najveća iskorištenost kisika u organizmu upravo je u srčanom mišiću i iznosi oko 70 posto. Jako je osjetljivo čak i u potpunom mirovanju kad ne dobiva dovoljno kisika. Toliko mu kisika treba, jer ono radi kao turbo motor sa maksimalnim gasom. Čim nema "benzina" - u ovom slučaju krvi - brzo dođe do oštećenja.
"Što brže djelujemo manje je oštećenje srca i manje će srčanih ćelija umrijeti. U Sarajevu se trenutno radi taj program, također u Tuzli, Banjoj Luci i u Mostaru. Međutim, ni tu nisu pokriveni svi pacijenti, jer resursi nisu toliko razvijeni", kaže naš sugovornik.
Prema njegovim riječima to je prvi korak na kojem treba raditi u BiH, jer je u medicini tretman infarkta veoma unaprijeđen i gotovo doveden do savršenstva, tako da u nekim zemljama kao što su Slovenija, Češka, Danska, Austrija i Francuska preko 90 posto ljudi koji dobiju infarkt budu optimalno tretirani u roku od šest sati od početka bolesti.
"Brza intervencija vam daje šansu da čak i težak infarkt prođe bez ikakvih posljedica. Imao sam slučajeve da mi ljudi dođu za nekih sat i po do dva od početka bola do moje intervencije kad mi otvorimo arteriju. Nakon završene procedure se uglavnom odmah odlično osjećaju, bol prolazi, potom dva do tri dana ostaju u bolnici i ode kući. Na pregledima nakon šest mjeseci ili godinu dana vi ni po čemu ne znate da je on imao infarkt", kaže dr. Delić.
U suprotnom, ako čovjek dobije infarkt pa ostane kod kuće, njegova smrtnost u prvih mjesec dana je oko 45 posto, a uz današnju medicinu, ističe naš sugovornik, ako se sve uradi optimalno ta je šansa oko 4,5 posto.
"U Norveškoj umiru tipično starci u 75-im godinama, dok naš tipičan pacijent ima ispod 50 godina. Dakle umiru ljudi u naproduktivnijim godinama. Ljudi koji su zaposleni, plaćaju kredit za stan, školuju djecu. To je najproduktivniji sloj stanovništva. S jedne strane gubi porodica, a s druge društvo jer on privređuje. Također, i ako preživi infarkt i ako nije optimalno tretiran, a većina nije optimalno tretirana, ostao je manji ili veći stepen oštećenja srčanog mišića. Dio srca je doslovno odumro i ne služi ničemu. Ti ljudi najčešće izgube na funkcionalnoj sposobnosti do kraja života. Najčešće ne mogu raditi kao prije, brzo se zamaraju, ovisni su o lijekovma, češće idu u bolnicu, rastu dodatni troškovi, imaju veći rizik komplikacija. Mislim da se ne može dovoljno ponavljati koliki je to problem, koliko ostaje prostora za poboljšanje i dijagnostike i prevencije i tretmana, pa čak i rehabilitacije. Treba biti svjestan da se to ne dešava drugima, to je vrlo realan problem koji svakog može pogoditi, vašeg brata, oca", kaže dr. Delić.
Kako spasiti nekome život
Ukoliko se, pak, nađete u situaciji da je osoba u vašoj blizini doživjela infarkt, dr. Delić objašnjava da se možete susresti sa dvije opcije. Jedna je da ta osoba daje znakove života, diše i pri svijesti je. U tom slučaju odmah pozovite službu Hitne pomoći ili osobu odvezite u ovu zdravstvenu ustanovu.
"U velikoj veličini slučajeva je tako. Ipak, mali procenat ljudi u sklopu infarkta doživi kliničku smrt i izgleda kao da je pacijent mrtav – prestao je disati, nema pulsa, pritiska, zjenice ne reaguju na svjetlost. I u tom slučaju je bitno što prije informisati Hitnu pomoć, ali je potrebno odmah započeti i sa mjerama prve pomoći, tzv. reanimacije, tj. "oživljavanja", jer time možemo određeno vrijeme održavati vitalne organe (prvenstveno mozak) živima. Najvažnije je raditi masažu srca, po mogućnosti uz povremeno vještačko disanje. Pokazalo se da je vještačko disanje sekundarno, jer čak su ljudi, koji su bili 20 minuta masirani bez ikakvog vještačkog disanja, preživljavali infarkt bez posljedica. Moj "rekord", ako tako mogu reći, jeste da sam jednom pacijentu masirao srce 15 minuta bez vještačkog disanja. Bio je klinički mrtav dok nije defibriliran. Potom sam ga odmah odvezao u bolnicu i uradio mu koronarografiju, nakon čega je i operiran. I danas je živ i odlično se osjeća, sve je prošlo bez ikakvih posljedica po zdravlje", kaže dr. Delić.
Važno je da je što više ljudi osposobljeno za pružanje prve pomoći, kako bi se sa mjerama reanimacije krenulo što prije. "Također, važno ih je primjenjivati sve do dolaska medicinskog osoblja, čak i ako vam se čini da te mjere ne daju rezultate", kaže dr. Delić.
Postoji i treća opcija šta raditi ukoliko se zateknete kraj osobe koja doživi naglu klinčku smrt i treba joj pružiti pomoć. Riječ je o postavljanju na javnim mjestima tzv. prijenosnih defibrilatora - uređaja koji izazivaju električni šok. Najčešće se postavljaju po tržnim centrima, aerodromima, obično na njimu piše AED i to je uređaj kojim se prekida opasna aritmija, a koja se često javlja u sklopu infarkta.
"Naime, iznenadna smrt u sklopu srčanog infarkta u većini slučajeva nastaje zbog toga što se javi jedna opasna aritmija (fibrilacija ventrikula) tokom koje srce treperi. Imate otprilike nekih 300 otkucaja u minuti, ali srce se ne stigne napuniti i praktično radi "naprazno", ne ispumpava krv. Upotreba AED-a daje šansu da se ta aritmija prekine primjenom električnog šoka. Na tom uređaju su jasne upute kako se on koristi, gdje da se nalijepe elektrode, nakon čega se pritiskom na jedno dugme proizvede električni šok. Velika je šansa da će taj električni šok prekinuti tu aritmiju i uspostaviti pravilan ritam. Ako ste slučajno u prilici da imate u blizini taj uređaj slobodno ga nalijepite čovjeku koji izgleda kao mrtav i 'opucajte'. Nećete mu ništa naštetiti, ali postoji vrlo visoka šansa da će ga to oživjeti", kaže dr. Adnan Delić.
Korištenjem ove stranice slažete se sa Uslovima korištenja
Sadržaj objavljen na portalu MOJDOKTOR.BA se može prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst.
