Hipertenzija je trajno povišenje sistoličke (≥140 mmHg), dijastoličke (≥90 mmHg) ili obiju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju. Kod osoba koje boluju od šećerne bolesti granična vrijednost krvnog pritiska je 130/80 mmHg.
Primarna i sekundarna hipertenzija
Hipertenzija poznata uzroka (sekundarna) najčešće je udružena s bubrežnim bolestima, suženjima velikih arterija ili nekim hormonalnim poremećajima. Primarna ili esencijalna hipertenzija daleko je najčešća, sa oko 85-95 % slučajeva u populaciji.
Obično nema simptoma osim ako su vrijednosti krvnog pritiska izrazito visoke ili ako hipertenzija dugo traje. Zato je nužno povremeno kontrolisati arterijski pritisak, kako bi se povišen pritisak u ranoj fazi otkrio i na vrijeme započelo s liječenjem.
Povišen arterijski pritisak je neovisni uzrok rizika za niz bolesti koje značajno utiču na kvalitet i dužinu života. Obzirom da oštećuje krvne žile, pogotovo najmanje arterije, praktički nema organa koji neće biti pogođen povišenim krvnim pritiskom. Ipak, najvidljivija su oštećenja srca, mozga, bubrega, oka, perifernih krvnih žila udova.
Povišen pritisak u trudnoći, neprepoznat i neliječen može biti uzrok prijevremenog poroda i opasnih stanja po život majke i djeteta. Oštećenja perifernih arterija izazvana povišenim krvnim pritiskom kod muškaraca mogu biti jedan od uzroka erektilne disfunkcije.
Prilikom postavljanja dijagnoze povišenog krvnog pritiska važno je vidjeti postoje li već oštećenja ciljnih organa i u kojoj mjeri te isključiti eventualnu sumnju na sekundarnu hipertenziju. Blaže povišen arterijski krvni pritisak, koji ne prelazi 160/90 mmHg, bez dodatnih komplikacija valja pokušati liječiti promjenom životnog stila i praćenjem pacijenta kroz šest mjeseci. Više vrijednosti, liječe se farmakoterapijom odmah te uz promjenu navika.
Dokazano je da male promjene u prehrani, kao što su smanjenje unosa soli, masnoća i tvornički prerađene hrane, smanjenje prekomjerne tjelesne težine i veći stupanj fizičke aktivnosti, osim što povoljno djeluju na cijeli metabolizam, mogu regulisati blaže povišen arterijski pritisak te izbjeći ili odgoditi uzimanje terapije.
Najčešće pogreške pacijenata
Važno je naglasiti da se esencijalna arterijska hipertenzija ne može izliječiti. Terapijom se vrijednosti krvnog pritiska drže unutar normalnih granica. Nužno je redovno i savjesno uzimanje terapije, uz povremene kontrole pritiska i prilagođavanje doze lijeka.
Na početku se pacijenti znaju žaliti da im lijek smeta jer imaju glavobolju, vrtoglavicu i općenito se ne osjećaju dobro. Riječ je o tome da se organizam navikao na povišene vrijednosti pritiska te je potrebno neko vrijeme, najčešće sedmicu ili dvije, da se privikne i na uredne vrijednosti pritiska. Važno je pacijenta na to upozoriti kako ne bi odustao od uzimanja terapije.
Druga česta pogreška je da pacijenti kad počnu mjeriti uredne vrijednosti krvnog pritiska, prestanu uzimati terapiju ili je uzimaju “po potrebi”. Oba slučaja vode do loše regulisanih vrijednosti pritiska, a time i povećanog rizika od kardiovaskularnih incidenta ili postepenog gubitka funkcije pojedinih organa.
Na liječniku je da pri propisivanju terapije vodi računa o bolesnikovu stilu života te iskoristi prednosti fiksnih kombinacija više antihipertenziva u jednoj tableti. Time se smanjuje broj tableta koje pacijent mora popiti i povećava vjerojatnost da će terapiju dugoročno redovno uzimati.
