Udruženje psihijatara u BiH u suradnji s Univerzitetskim kliničkom centrom Sarajevo okupilo je na Ilidži stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja iz BiH, Hrvatske i Švicarske na dvodnevnom simpoziju 15. psihijatrijski dani BiH, a oni razgovaraju o načinima lakšeg prevazilaženja stigme koja je stara koliko i duševne bolesti.

Predsjednik Udruženja psihijatara u BiH prof.dr. Abdulah Kučukalić kazao da je, u okviru programa mentalnog zdravlja u BiH, jedan od važnih aspekata borba protiv stigme i diskriminacije duševnih bolesnika.

Taj program zahtijeva kontinuiranu aktivnost ne samo psihijatara i socijalnih službi nego i svih vladinih i nevladinih organizacija, oblasti obrazovanja, vjerskih zajednica.... Samo zajedničkom aktivnošću, za duži period, može se utjecati na smanjenje i redukciju stigme i diskriminacije duševnih bolesnika.

Mijenjati stereotipe

"Svjesni smo da je taj proces dug i težak. Stigmu i diskriminaciju duševnih bolesnika ne možemo eliminirati ali je kontinuirana borba bitna i neophodna da bi se stigma smanjila i ne bi negativno djelovala kako na duševne bolesnike, tako i na članove njihove obitelji, psihijatre i društvo u cjelini", naglasio je.

Profesor Kučukalić kaže da to prvenstveno zahtijeva edukaciju građana, zdravstvenih djelatnika i korisnika usluga koji također moraju biti involvirani u taj proces borbe protiv stigme.

"Nastojimo mijenjati stereotipe koji su prisutni kroz historiju (a nisu zasnovani na egzaktnim pokazateljima) poput stava da su duševni bolesnici kriminalci, nesposobni za život i tome slično. Time se generaliziraju svi duševni poremećaji", naglasio je.

Stigma i diskriminacija duševnih bolesnika, kako je kazao, umnogome umanjuje vrijednost rada psihijatara, a i proces ozdravljenja je lošiji kao i prognoze.

"Nemamo dovoljno podrške društva, psihijatrija obično djeluje u najlošijim objektima što je također vrsta stigmatizacije. Lijekovi koji se koriste za liječenje duševnih bolesnika također su reducirani, mogu se nabaviti ali za novac a duševni bolesnici su uglavnom nezaposleni i nemaju novca", kazao je.

Duševne bolesti mogu nastati uslijed genetske predispozicije kao i uslijed psihičke traume. Loša socijalna i ekonomska situacija u BiH utječe na mentalno zdravlje kompletne populacije naročito mladih ljudi, a stručnjaci kažu da je sve više psihičkih poremećaja uzrokovanih stresom. U periodu poslije rata u BiH zabilježen je porast PTSP-a, sad su to druge vrste anksioznih poremećaja koji su također posljedice stesnih situacija, ali je ipak najučestalija depresija.

Stigma teža od bolesti

Svjetski stručnjak iz oblasti mentalnog zdravlja i jedan od plenarnih predavača na simpoziju prof. dr. Norman Sartorius iz Švicarske naglašava da je stigma stara koliko i duševne bolesti i najveća je prepreka boljoj zdravstvenoj službi.

"Ljudi koji imaju duševnu bolest često kažu da im je stigma teža nego sama bolest. Diskriminira ih, ne mogu dobiti namještenje, naći stan niti partnera za život. Odbijaju ih i društvo i ljudi", kaže on.

Devedesetih godina prošlog stoljeća Svjetska psihijatrijska asocijacija započela je u državama širom svijeta realizaciju Programa protiv stigme i diskriminacije duševnih bolesnika. Zaključeno je da se, bez obzira na bogatstvo i veličinu države, može mnogo toga učiniti u borbi protiv stigme i diskriminacije, ali kontinuiranim i organiziranim radom svih aspekata u društvu. I BiH taj program realizira, u okviru Projekta mentalnog zdravlja, koji finansijski potpomaže vlada Švicarske.

Psihijatrijski stručni skup podržan je od vodećih internacionalnih stručnih udruženja, Svjetske psihijatrijske asocijacije i Evropske psihijatrijske asocijacije koja je pokrovitelj i Akademskog kursa najavljenog za drugi dan simpozija.

NajDoktor.ba